2. Programske paradigme
 Programska paradigma je osnovni stil računalnog
programiranja
 Paradigme se razlikuju u konceptu i razini apstrakcije
reprezentiranja elemenata programa (kao što su
funkcije, varijable, konstante, objekti...) i koracima
sastavljanja proračuna (kao što su zadaci, evaluacije,
tokovi podataka...)

3. Programske paradigme
 Programski jezik može podržavati više paradigmi npr.
C++ može biti proceduralni ili objektno-orijentirani

4. Usporedba – borilačke vještine
 Programerska paradigma se može usporediti sa
borilačkim vještinama (stil i oružje sa kojim se borac
bori, može se usporediti sa stilom i alatom koji
programer koristi)

5. Povijest računalnog programiranja
 Inicijalno računala su se strojno programirala
 Programiranje binarnim kodom
 Programiranje putem asemblerskog jezika
 Programiranje putem proceduralnih jezika - C, Basic...
 Programiranje putem objektno-orijentiranih jezika –
Java, C#...
..........................................................................

6. Programske paradigme
 Proceduralna paradigma
 Objektno orijentirana paradigma
te
 Funkcijska paradigma
 Konceptualno orijentirana paradigma
 Logička paradigma
....................................................................

7. Proceduralna paradigma
 Program se sastoji od niza deklaracija, naredbi
pridruživanja te poziva predefiniranih kao i vlastitih
potprograma
 Potprogrami omogućuju smisleno strukturiranje
programa
 Primjeri: Basic ili C
 Problem sa ovakvim pristupom programiranju su sve
veća kompleksnost današnjih programa: što je
program veći - teže ga je održavati.

8. Objektno-orijentirana paradigma
 Kod objektno orijentiranog programiranja (OOP) program
se sastoji od skupa objekata koji međusobno komuniciraju
 Objekt je programski entitet koji je sposoban primati,
obrađivati i slati poruke
 Objektno orijentirani model je izuzetno pogodan za
opisivanje današnjih sustava koji se najčešde sastoje od
jasno odvojenih, samostalnih cjelina koje međusobno
komuniciraju i razmjenjuju obrađene podatke
 Jedan od takvih primjera koji se najčešde navodi je
grafičko korisničko sučelje (GUI).

9. Objektno-orijentirana paradigma
 Razvoj OOP-a započet je 60 godina prošlog stoljeda, a
popularnost objektno orijentirane paradigme porasla je
naglo s razvojem grafičkih korisničkih sučelja, te razvojem
programskog jezika C++
 Dodatan rast popularnosti dogodio se u 90-tima pri
razvoju računalnih igara
 Primjeri igara su: Doom III, Starcraft, Diablo, Warcraft III i
World of Warcraft

10. Osnovni temelji OOP-a
 Osnovni temelji objektno orijentirane paradigme su prije
svega objekt i klasa (razred) te metode, nasljeđivanje,
enkapsulacija, polimorfizam, apstrakcija i sučelja.
 Objekt je naziv za skup svojstava koja možemo objediniti
u smislenu cjelinu.
 Klasa je skup pravila koja propisuju od čega je pojedini
objekt sagrađen te kakva su njegova svojstva.

11. Osnovni temelji OOP-a
 Konceptom objektnog programiranja uvodi se mogudnosti
definiranja novih korisničkih tipova – klasa. Klase su
temelj objektno orijentiranog programiranja.
 Ideja uvođenja objekata u programiranje došla je
analiziranjem načina na koji funkcionira stvarni svijet.
Promatanjem svijeta oko sebe dodi demo do zaključka da
se mnoge stvari mogu vrlo jednostavno modellirati
pomodu objekata.

12. Primjer
Klasa: Automobil
Broj objekata: 10
Atributi(svojstva):
Boja, težina, broj
konja...
Metode: Otvori
vrata, upali
automobil, otvori
prozor, uključi
brisače...

13. klasa i objekt
 Klasa - zamišljena svojstva automobila
 Objekt - stvarni automobili na slici

14. Osnovni temelji OOP-a
 Objekti međusobno razmjenjuju informacije i traže
jedan od drugoga usluge. Pritom okolina objekta ništa
ne mora znati o njegovom unutarnjem ustrojstvu.
 Svaki objekt ima javno sučelje kojim se definira
njegova suradnja s okolinom. Ono određuje koje
informacije objekt može dati, te u kojem formatu.
Također su definirane i sve usluge koje objekt može
pružiti.

15. Osnovni temelji OOP-a
 Funkcija koja inicijalizira objekt naziva se konstruktor
 Kada objekt više nije potreban posebna funkcija klasa
pod nazivom destruktor uredno će uništiti objekt

16. Apstrakcija
 Apstrakcija je određivanje bitnih osobina i funkcionalnosti
bez uvođenja nepotrebnih detalja ili objašnjenja. Pomoću
ovog procesa modeliraju se najvažniji elementi (atributi) i
opis pripadnog ponašanja (metode) neke klase.

17. Primjer

18. Primjer

19. Enkapsulacija (učahurivanje)
 Enkapsulacija je povezivanje bitnih informacija i elemenata
nekog objekta te njegovog ponašanja (metoda) u
povezane, izolirane cjeline na način da unutrašnji ustroj
nije vidljiv vanjskom svijetu
1. public: elementi su dio javnog sučelja klase i dostupni su
svim drugim klasama
2. private: elementi su dostupni samo klasi u kojoj su
deklarirani.
3. protected: elementi su dostupni klasi u kojem su
deklarirani i podklasama.

20. Primjer

21. Nasljeđivanje
 Nasljeđivanje(eng. inheritance) je tehnika kojom se
definiranje neke klase vrši korištenjem definicije
postojeće klase (koja se naziva bazna klasa)
 Tako dobivena klasa naziva se izvedena klasa
 Kada se pomoću izvedenih klasa deklarira neki objekt,
njegove članske funkcije i varijable postaju funkcije i
varijable koje su kreirane u baznoj klasi

22. Primjer
 Kada bi imali klasu vozilo, koji bi sve njegovi atributi
bili?
 Kada bi imali klasu vozilo, koje bi sve njegove
funkcije(metode) bile?

23. Primjer
using System;
public class Pravokutnik
{
public Pravokutnik()
{
Console.WriteLine("Pravokutnik konstruktor.");
}
public void povrsina(float a, float b)
{
float P = a*b;
Console.WriteLine(P);
}
public void opseg (float a, float b)
{
float O= 2*a+2*b
Console.WriteLine(O)
}
}

24. Primjer
public class Kvadrat : Pravokutnik
{
public Kvadrat()
{
Console.WriteLine("Kvadrat konstruktor");
}
public static void Main()
{
Kvadrat kvadrat = new Kvadrat();
kvadrat.povrsina(4,4)
kvadrat.opseg (2,2)
}
}

25. Nasljeđivanje i konstruktor
 Konstruktor služi da bi kreirirali objekt nekog klasa
 Svaka klasa bi trebala imati svoj konstrutor

26. Polimorfizam
 Polimorfizam je, uz enkapsulaciju, apstrakciju i
nasljeđivanje trede važno svojstvo koje objektno
orijentiran jezik mora podržavati
 Bez nasljeđivanja nema polimorfizma, a nasljeđivanje bez
polimorfizma gotovo da i nema smisla
 poli – mnogo, form - oblici => više oblika

27. Primjer
 Neka je bazna klasa Geometrijski_lik, a izvedeni klasi
su Krug i Pravokutnik
 Svaki Geometrijski_lik ima svoju povrsinu, ali se ona
za Krug izračunava na drugačiji način nego za
Pravokutnik
 Za krug je radijus * radijus * PI, a za pravokutnik je
duljina*širina, ali općenito svojstvo svakog
geometrijskog lika je njegova površina kao što je
prikazano na slici

28. Sučelje
 Objekt definira svoju interakciju s vanjskim svijetom kroz
funkcije koje podržava
 Npr. gumbi na televizoru čine njegovo sučelje koje odvaja
elektroniku i način na koji je izvedena od krajnjeg
korisnika (nas), koji želimo gledati neki program
 Bez obzira na proizvođača televizora i način na koji je
elektronika organizirana mi očekujemo da demo svaki
televizor modi upaliti, ugasiti, promijeniti kanal, smanjiti
ili povedati glasnodu itd

29. Primjer

30. Primjer

31. Neno Dodig

32. Osnove C# programskog jezika
 C# je dizajniran da bude:
 Jednostavan
 Siguran
 Objektno-orijentiran
 Internet-centriran
 Brz

33. C# jednostavnost i sigurnost
 C# je jednostavan programski jezik sa samo 80
ključnih riječi i desetak tipova
 Siguran je za upis koda jer debuger traži greške
direktno pri upisu koda, a ne samo nakon pokretanja

34. Hello World
namespace HelloWorld
{
class HelloWorld
{
static void Main()
{
// Korištenje objekta Console
System.Console.WriteLine("Hello world");
}
}
}

35. Metoda
void mojaMetoda(int param1, string param2)
{
//kod ide ovdje
}

36. Poziv metode
int x = 5;
string mojString = “Hello”;
mojaMetoda(x, mojsString);

37. Komentari
 C komentari /* */
 C++ komentari //
 XML dokumentacijski komentari ///

38. Deklaracija varijabli
 int prva, druga, treca;
 ili
 int prva=10, druga, treca=0;

39. Console.WriteLine(printf)
 Console.WriteLine(“Pozdrav!”);
 int godine=56;
 Console.WriteLine(“Broj godina je {0}”, godine);
 int broj1 = 5, broj2 = 7, broj3=9;
 Console.WriteLine(“prvi: {0}, drugi: {1}, treci: {2}, opet
prvi: {0}", broj1, broj2, broj3);

40. Console.ReadLine(gets)
 string godine_string = Console.ReadLine();
 int godine_integer = Convert.ToInt32(godine_string);

41. Konstante
 const int brojdana = 7;

42. Tipovi podataka

43. if uvijet
if ( broj > 40 )
{
Console.WriteLine(“Broj je veci od 40”);
}
else
{
Console.WriteLine(“Broj je manji ili jednako 40”);
}

44. for petlja
for ( int x = 5; x < 10; x++ )
{
Console.WriteLine(“x: {0}”, x);
}

45. While petlja
while (i < 10)
{
Console.Write("{0} ", i);
i++;
}

46. Do-while petlja
do
{
Console.Write("{0} ", i);
i++;
} while (i < 10);

47. Operatori
 C# podržava:
 Relacijske operatore (>, <, ==)
 Operatore dodjele (=)
 Matematičke operatore(*,/,-,+)
 Logičke operatore (&&, ||, !)

48. Relacijski operatori
 Jednako (==)
 Nije jednako (!=)
 Veće (>)
 Veće ili jednako (>=)
 Manje (<)
 Manje ili jednako (<=)

49. Matematički operator +
 string tekst1 = “hello”;
 string tekst2 = “ world”;
 string s3 = s1 + s2;

50. Kratko pisanje matematičkih
operatora
 a += b;
 a -= b;
 a *= b;
 a /= b;
 a %= b;

51. Logički operatori
 && (Logičko I)
 || (Logičko ILI)
 ! (Logičko NE)

53. Web stranica
 http://www.microsoft.com/visualstudio/en-
us/products/2010-editions/visual-csharp-express
 www.google.hr

54. Podržani operacijski sustavi
 Windows XP (x86) with Service Pack 3 - all editions
except Starter Edition
 Windows Vista (x86 & x64) with Service Pack 2 - all
editions except Starter Edition
 Windows 7 (x86 & x64)
 Windows Server 2003 (x86 & x64) with Service Pack 2
 Windows Server 2003 R2 (x86 & x64)
 Windows Server 2008 (x86 & x64) with Service Pack 2
 Windows Server 2008 R2 (x64)

55. Minimalna konfiguracija
 Computer that has a 1.6GHz or faster processor
 1 GB (32 Bit) or 2 GB (64 Bit) RAM (Add 512 MB if
running in a virtual machine)
 3GB of available hard disk space
 5400 RPM hard disk drive
 DirectX 9 capable video card running at 1024 x 768 or
higher-resolution display
 DVD-ROM Drive

56. Podržani proizvodi u Express verziji
 Visual Basic Express
 Visual Web Developer Express
 Visual C++ Express
 Visual C# Express
 SQL Server Express
 Express for Windows Phone

58. Sintaksa
 tip[] identifikator;
 Primjer: int[] mojNizIntegera = new int[5];

59. Nizovi kao objekt
int[] mojePoljeIntegera = new int[50];
mojePoljeIntegera[0] = 10;
mojePoljeIntegera[1] = 20;
mojePoljeIntegera[2] = 15;
mojePoljeIntegera[3] = 90;
mojePoljeIntegera[4] = 50;
mojePoljeIntegera[5] = 60;
Console.WriteLine(mojePoljeIntegera.Max().ToString());
Console.WriteLine(mojePoljeIntegera.Min().ToString());
Console.WriteLine(mojePoljeIntegera.Average().ToString());
foreach(int i in mojePoljeIntegera)
{
Console.WriteLine(i.ToString());
}
Console.ReadLine();

60. Foreach petlja
foreach (int i in mojePoljeIntegera)
{
Console.WriteLine("{0}", i);
}
foreach(int i in mojePoljeIntegera)
{
Console.WriteLine(i.ToString());
}

62. .NET framework
 Jednostavnost razvoja aplikacija
 Brzina razvoja aplikacija
 Sigurnije aplikacije
 Višejezično programiranje

63. Slojeviti model .NET Frameworka

64. CLR
 CLR = Common Language Runtime
 Aplikacija koja se “vrti” na Windowsima
 Najvažniji dio .NET-a

65. Što radi CLR?
 Provjerava sigurnost
 Učitava program
 Kešira program – svako novo pokretanje je puno brže
od inicijalnog!
 Oslobađa resurse
 Koristi se sakupljac smeca (engl. Garbage collector) –
briše objekte koji se više ne koriste
 Sprjecava se pojava “curenja memorije” (engl. memory
leaks) – česta pojava u C++-u

66. Što radi CLR?
 Provodi JIT (just in time compilation) kompilaciju
1. Program (npr. napisan u C#) kompilira u MSIL
(Microsoft Intermediate Language)
2. Prilikom prvog izvršavanja programa, kôd u - MSIL se
prevodi u strojni kod platforme – to je zapravo JIT
kompilacija
3. Svako slijedece izvršavanje aplikacije uzima strojni kôd
iz keša (cachea) – ubrzanje

67. Što radi CLR?
 Pruža višejezično okruženje
 CTS – Common Type System (Dio CLR-a)
 Nasljedivanje kroz više jezika (npr. u C# se naslijedi
klasa napravljena u VB.NET)

68. BCL (Base Class Library)
 Sastoji se od stotina klasa koje developeru stoje na
raspolaganju
 klasi su grupirani u prostore imena (engl. namespace)
– npr:
 System.Data – rad s podacima
 System.Collections – rad s kolekcijama (skupovima
objekata)
 System.IO – rad s datotekama i mapama
 Zamjena za Windows API

69. Prostori imena (namespace)
 “Pretinci” u koje se smještaju klasi
 Imaju hijerarhijsku strukturu
 Na vrhu je System

70. Programski jezici u .NETu
 Odabir jezika u kojem se programira je stvar stila!
 Program napisan u bilo kojem jeziku na kraju postaje program u
MSIL-u
 Bitno je da kompajler za željeni jezik podržava CTS, tj. da
napisan po CLS – Common Language Specification
 Danas postoji podrška za:
 C#
 VB
 Eiffel
 Fortran
 Cobol
 JScript
 J#
 I još mnogo drugih …

71. Razvoj aplikacija u .NET-u
 Visual Studio IDE
 Notepad + komandna linija
 Alternativna razvojna okruženja

72. Slojevi više razine – ADO.NET
 U njega spadaju klasi iz System.Data prostora imena
 Glavno pitanje na koje odgovara: kako dohvatiti
podatke i raditi s njima?
 Dva glavna pružatelja podataka (engl. data provider):
 SQL Server pružatelj podataka
 OLEDB pružatelj podataka

73. Slojevi više razine – ASP.NET
 klasi za razvoj Web aplikacija
 Koristi ADO.NET i BCL kako bi stvorio vlastite klase
 Njime se stvaraju tzv. Web Form stranice
 Svaka Web Form stranica sastoji se od:
 aspx datoteke (u njoj je HTML)
 Datoteke s kôdom (npr .cs ili .vb) – tzv. code behind
 U VS IDE-u se koristi tzv. drag & drop za stvaranje
stranica
 Npr. dovuci gumb

74. Slojevi više razine – Windows
Forms
 klasi za razvoj MS Windows aplikacija (tzv. rich
Windows application)
 Jako dobra podrška za razvoj korisničkih sučelja
 Glavni prostor imena je System.Windows.Forms
 U VS IDE-u se koristi tzv. drag & drop za stvaranje
formi
 Windows Forme su moćnije od Web Formi
 Web Forme su ograničene na ono što pruža standardni
HTML
 Windows Forme pružaju sve ono što i Windowsi

75. Slojevi više razine – Web servisi
 Nova i obecavajuća tehnologija
 Web servis je komponenta (komad kôda)
 Pokrece se preko Interneta (preko HTTP-a)
 Web servis se piše u bilo kojem jeziku (npr. C#)
 Web servisi se obavezno pokrece pomocu XML –
SOAP-a
 To znači da web servis napisanu u .NET-u na Windows
serveru može bez problema pokrenuti neki klijent
napisan u PHP-u s UNIX-a

76. Uvod u C#

77. Pokretanje Visual studio-a
 Pokrenite Visual Studio
 Imate ikonu na radnoj površini ili idete na start-
>programs->Microsoft Visual Studio

78. Pokretanje projekta
 Kada se upali Visual Studio
 Odaberite padajući izbornik File->New->Project
 Nakon otvaranja prozora za odabir novog projekta –
odaberite C# windows projekt s lijeve strane i
odaberite console application sa desne strane te gumb
OK

79. Pokretanje projekta
 Kada se upali Visual Studio

80. Pokretanje projekta
 Odaberite padajući izbornik File->New->Project

81. Odabir projekta
 U ovom prozoru možete odabrati vrstu, naziv i lokaciju
projekta

82. Pokretanje projekta
 Nakon otvaranja prozora za odabir novog projekta –
odaberite C# windows projekt s lijeve strane i
odaberite console application sa desne strane, na dnu
upišite naziv projekta: vjezba1

83. Izgled otvorenog projekta

84. using
 using je najsličniji #include naredbi iz C prog.jezika.

85. namespace
 “Pretinci” u koje se smještaju klase(class ili klasi)

86. Naziv klase(klasa ili class)
 Klasa Program

87. static void Main(string[] args)
 static void Main(string[] args)
 Kao funkcija Main u C programskom jeziku
 void znači da funkcija nema povratnu vrijednost tj.
povratna vrijednost je NULL
 static ćemo obrađivati kasnije u predavanjima
 string[] args – pošto je konzolna aplikacija, preko
command prompta može primiti ulazne argumente i staviti
ih u polje args koje je tipa string
 PRIMJER: naredba format c: /q
 Naredba koja služi za formatiranje
 Poziva program format sa argumentima c: i /q
 argument c: znači da program formatira particiju c:
 argument /q znači da se napravi brzo formatiranje

88. static void Main(string[] args)
 Mi u pravilu nećemo slati argumente svojim
programima, ali to možemo napraviti
 Pravi primjer ćete dobiti pri kraju drugog sata!!!
foreach (string tekst in args)
{
Console.WriteLine(tekst);
}
Console.ReadLine();

89. Hello World!
 Prvi program
 Umjesto naredbe printf(); mi ćemo koristiti metodu
konzole pod nazivom WriteLine
 Upišite unutar main-a:
 Console
 Primjetiti ćete da Visual Studio predlaže što možete
upisati i ako je odabrano ono što želite možete dovršiti
bez pisanja pritiščući tipku tab(tabulator)
 Nakon upisivanja Console upišite točku
 Console.

90. Console
 Prvo polugodište ćemo raditi aplikacije u konzoli
 Kada nakon naziva objekta(u našem slučaju Console)
pritisnemo točku, dobiti ćemo popis mogućih metoda
i atributa tog objekta
 Prođite malo po njima te pogledajte koje sve metode i
atribute ima objekt Console

91. WriteLine
 Da bi ispisali nešto u konzolu možemo koristiti metodu
npr. WriteLine kao i neke druge
 Nakon odabira Console.WriteLine otvorite zagradu (
 Tu ćemo vidjeti da metoda WriteLine ima 19 overload
mogučnosti ( o tome kasnije na predavanjima)
 Nakon otvaranja zagrade upišite navodnike i tekst: Hello
World! te zatvorite navodnike, zatvorite zagradu i stavite
točku-zarez
 Console.WriteLine("Hello World");
 Nakon toga dodajte liniju Console.ReadLine();
 Ta naredba će nam zadržati ekran kao naredba getch() u C
programskom jeziku

92. Pokrenite izvršavanje tipkom F5
 Ili pritiskom na zeleni gumb start

93. Atributi i metode
 Metode će biti označeni ljubičastom kockicom kao
npr. SetWindowSize, dok su atributi označeni malim
prozorom kao npr. Title

94. Razlika u korištenju
 Uglavnom metode se koriste tako da se pozovu
 Npr. Console.WriteLine();
 One mogu i ne moraju(zavisno o metode) primati
argumente npr. Console.WriteLine(“Tekst”);
 U prethodnoj liniji argument je string “Tekst”
 Dok se atributi postavljaju uglavnom tako da:
 Console.Title = "Naslov prozora";
 Postavimo vrijednost atributa kao što je npr. Title
 Nekim atributima možemo samo pogledati vrijednost
 Npr. Console.WriteLine(Console.CapsLock);
 Tako bi doznali da li je pritisnuta tipka CapsLock

95. Pazite!!!!
 Na tip podataka koje metode primaju kao atribute
 Na tip podataka koju metoda vraća
 Na tip podataka argumenta
 Ako je argument int onda moze npr. biti
 Console.WindowWidth = 30;
 Ali kao je argument tipa ConsoleColor onda moze npr.
biti
 Console.BackgroundColor = ConsoleColor.DarkCyan;

96. Zadatci
 Ispišite neki drugi tekst
 Saznajte i isprobajte zašto nam služe metode konzole:
 Console.Clear();
 Console.Write();
 Console.Beep();
 Console.ReadLine();
 Console.ResetColor();
 Console.SetCursorPosition(int left, int top);
 Console.SetWindowSize(int width, int height);

97. Zadatci
 Saznajte i isprobajte zašto nam služe atributi konzole:
 Console.Title
 Console.BackgroundColor
 Console.CapsLock
 Console.ForegroundColor
 Console.NumberLock
 Console.WindowHeight
 Console.WindowWidth

99. Što je debuggiranje?
 Pronalaženje grešaka i nedostataka u programskom
kodu
 Naziv potječe od stvarnog događaja – kod jednog od
prvih računala “Mark I” dogodio se kvar u radu. Nakon
dugotrajne potrage za greškom programeri su otkrili
da je kvar izazvala jedna buba koja se uvukla u
računalo. Otada se svaka greška ili nedostatak u radu
računala zove “bug”.

100. Vrste pogrešaka kod programiranja
 Sintaksne
 Visual Studio će u gotovo svim situacijama pronaći
pogrešku
 formalne greške u jeziku
 Semantičke
 Ako je program sintaksno dobar, može doći do pogreške
prilikom pokretanja programa
 program ne radi ono za što je namijenjen
 Greške izuzetka
 pojavljuju se prilikom korištenja programa, neizbježne
su, a uzroci mogu biti različiti

101. Sintaksne pogreške
 osnovna vrsta grešaka, nastaje pogreškom u jeziku, tj.
u pogrešno upisanom programskom kodu (npr.
Nedostatak neke zagrade, nepravilno upisana ključna
riječ naredbe ili dr.)
 Ove greške prilikom debug-iranja budu prikazane u
prozoru s popisom grešaka (Error list)

102. Semantičke pogreške
 Kod njih su naredbe formalno ispravno napisane, pa ih
je teže pronaći od sintaksnih grešaka (ne vide se u
prozoru Error list prilikom debug-iranja)
 To su greške značenja – program ne radi ono što bi
trebao raditi, nego nešto drugo
 Mogu biti uzrokovane logičkim pogreškama u
programskom kodu ili podacima koje unese korisnik
 One se vide tek prilikom izvršavanja programa (kada
otkrijemo da program ne radi što bi trebao raditi, ali
još uvijek nije jasno što treba ispraviti u programskom
kodu)

103. Greške izuzetaka
 Javljaju se, kao i semantičke greške, tek prilikom
izvršavanja programa
 Izuzeci (eng. exceptions) će nastati bez obzira što
programer poduzme da ih spriječi (neizbježne su)
 Uzrok može biti različit, ponekad je u semantičkim
greškama, jer se logika programa ne uspije ostvariti
zbog nekih specifičnih podataka koje korisnik unese
 Rukovanje ovim greškama (eng. Exception handling)
biti će posebno obrađeno

104. Zašto koristiti debugger?
 I najbolji programer na svijetu radi pogreške prilikom
pisanja koda

106. Uvod u klase
 Ugrađene klase npr. Console
 Vlastite klase npr. Tocka, Trokut, Pravokutink

107. Što je tip u objektnom
programiranju?
 Bit objektnog programiranja je kreiranje novih
tipova.
 Ako smo kreirali tri dugmeta (OK, Cancel i Help), sva
tri nasljeđuju svojstva koja ima tip “button”:
 svojstvo visine, širine
 text koji će pisati na dugmetu
 položaj dugmeta na formi,
 i druga svojstva zajednička svim instancama koje
pripadaju tipu “button”

108. Nasljeđivanje
 Ta se karakteristika objektnog programiranja zove
NASLJEĐIVANJE.
 NASLJEĐIVANJE je mogućnost da objekti preuzimaju
sva svojstva tipa kojem pripadaju.

109. Klase
 KLASA je neki tip promatranih objekata.
 Klasa je adekvatna skupini ili vrsti kod bioloških
bića, npr. skupina
pasa, mačaka, studenata, radnika, artikala, itd. Objekt
je instanca nek
 1. Pas = klasa (ili skupina objekata)
 Rex = instanca klase Pas (konkretan pas izklase Pas)
 2. Student = klasa
 Pero Perić = instanca klase Student
 3. Button = klasa
 OK button koji napravimo u aplikaciji = instanca klase
buttone klase, npr.

110. Kreiranje klase
 Kada kreiramo neku vlastitu klasu, potrebno je
definirati:
 njezina svojstva (properties) ili varijable kojima će
dodjeljivati vrijednosti (ako se radi o javnim
svojstvima, tada se koristi izraz “svojstvo” (eng.
property), a ako se radi o privatnim varijablama koje će
se koristiti samo u toj klasi, tada govorimo koristimo
izraz “varijabla”
 metode koje određuju njezino ponašanje.

111. Kreiranje klase
 Naredba za kreiranje nove klase počinje ključnom
riječi class, zatim dolazi naziv klase, zatim
deklaracija svojstava (properties) koje se definiraju za
tu klasu, te metode koje pripadaju klasi.

112. Kreiranje klase
class mojaKlasa
{
//ovdje definicija svojstava ili varijabli,
npr.
int mojaVarijabla;
}
 Gornjim naredbama kreirali smo klasu pod nazivom
mojaKlasa, i njoj pripadajuću cjelobrojnu
varijablu pod nazivom mojaVarijabla kojoj će se
unutar klase mojaKlasa moći dodjeljivati vrijednosti.

113. Kreiranje objekta iz klase
class Student
{
// ovdje definiramo svojstva koja pripadaju toj klasi:
int Ocjena;
}
public void Main()
{
Student Pero = new Student();
Pero.Ocjena= 3;
}

114. Konstruktor
 Naredba kojom se definira instanca neke klase izgleda
ovako: (npr. Za kreiranje instance Pero klase Student)
 Student Pero = new Student();
 Naredba sadrži na kraju zagrade (), pa izgled kao da
poziva metodu.
 Zapravo, pri kreiranju nove instance poziva se jedna
metoda koja se zove konstruktor (eng. constructor).

115. Konstruktor
 Zadatak konstruktora je kreirati instancu (objekt)
neke klase i omogućiti da se toj instanci dodijeli
vrijednost kasnije u programu.
 Nakon što se konstruktorom kreira nova instanca, u
memoriji se ostavlja prostor za vrijednosnu instancu.
Ako ne specificiramo koji konstruktor pozivamo, CLR
poziva standardni (default) konstruktor kojim se
definira nova instanca klase i ne prosljeđuju mu se
nikakve vrijednosti. Zato u zagradama kod ovog
standardnog konstruktora ne pišemo ništa.

116. Konstruktor - nastavak
 Ukoliko se želi koristiti neki vlastiti određeni konstruktor, tada
se on mora deklarirati u programu prije samog korištenja.
// konstruktor
public Vrijeme(System.DateTime dt)
{
godina = dt.Year;
mjesec = dt.Month;
dan = dt.Day;
sat = dt.Hour;
minuta = dt.Minute;
sekunda = dt.Second;
}

117. Metode
 Metoda je neka funkcija koja se nalazi unutar
klase. Ona je član (eng. member) klase.
 Metode definiraju što klase rade i kako se klase
ponašaju.
 Metodama koje sami kreiramo možemo dati
proizvoljne naziv, npr. Ispis(), Racunanje(), itd.

118. Kreiranje metoda
 Kada se kreira neka metoda, ona također ima svoju
deklaraciju. U deklaraciji se definira tip podatka koji de
metoda vradati, zatim naziv metode i u zagradi parametre
koji de se prosljeđivati metodi.
 Npr. ovako: Int mojaMetoda(int velicina);

119. Kreiranje metoda
 Neke metode uopće ne vraćaju nikakve vrijednosti.
Takve metode samo nešto izvode, i tada je tip metode
void, a u zagradi se ne piše ništa, npr. ovako:
 void mojaMetoda( );

120. Operator točka (.)
 Operator . koristi se:
 Za pristup metodi ili atributu unutar neke klase
 Primjer:
 Student.Pero.Visina=175;
 koristi instancu Pero klase Student, i njegovom
svojstvu Visina dodjeljuje vrijednost 175.

121. Statični članovi
 Pri korištenju metode Main() vidjeli smo da naredba
sadrži ključnu riječ “static”:
 static void Main()
 Riječ “static” znači da se ta metoda može pozvati
samostalno bez prethodnog pozivanja klase tj. Možete
je koristiti bez da u imate objekt te klase

122. Statični članovi
 Svojstva i metode neke klase mogu biti instance ili statični
članovi.
 Ako su instance, moraju se pozivati preko operatora “.” tako
da se najprije navede klasa kojoj pripadaju, npr. ako
definiramo klasu Student, i u okviru nje instancu Pero, a
zatim neku metodu Upisi() (kojom će se studenti upisivati
na fakultet), tada se ta metoda poziva:
 a) ako prethodno nije definirana kao statična:
 Student.Pero.Upisi();
 b) ako je prethodno definirana kao statična:
 Student.Upisi();

123. Ključna riječ this
 Ključna riječ “this” odnosi se na trenutnu instancu
neke klase (ili drugog objekta).
 “this” je skriveni pokazivač (pointer) na svaku
nestatičnu metodu neke klase

124. Izrada klase točka
class Tocka
{
//ovdje dolazi deklaracija atributa i metoda
}

125. Atributi klase točka
class Tocka
{
public int x, y;
}

126. Konstruktor klase točka
class Tocka
{
public int x, y;
public Tocka(int x_os, int y_os)
{
x = x_os;
y = y_os;
}
}

127. Poziv konstruktora
 Tocka a = new Tocka(10, 10);

128. Metoda Opis()
public string Opis()
{
return "Točka ima kordinate: " + x + " i " + y;
}
 Ako je x = 10 i y = 10 onda će string koji se vraća
izgledati:
 “Točka ima kordinate: 10 i 10”

129. Klasa Math
 Klasa sa matematičkim metodama i atributima
 Slična biblioteci math.h iz c programskog jezika

130. Metoda udaljenostOdIshodista()
public double udaljenostOdIshodista()
{
double udaljenost;
udaljenost = Math.Sqrt(Math.Pow(x, 2) +
Math.Pow(y, 2));
return udaljenost;
}

131. Metoda udaljenostDoTocke(Tocka
tocka)
public double udaljenostDoTocke(Tocka tocka)
{
double udaljenost;
udaljenost = Math.Sqrt(Math.Pow(x - tocka.x, 2)
+ Math.Pow(y - tocka.y, 2));
return udaljenost;
}

133. System.IO prostor imena
 Ulaz i izlaz (Input/Output tj. I/O) odnosi se na postupke
čitanja i pisanja podatka u i iz tokova (streams) i datoteka
 npr. datoteka, U/I jedinica, TCP/IP utičnica, međuprocesni
komunikacijski cjevovod, ...
 Tri osnovna klasa:
 klasi za čitanje i pisanje okteta (bytes)
 klasi za čitanje i pisanje znakova (character)
 klasi za čitanje i pisanje binarnih podataka

134. Directory, DirectoryInfo, File, FileInfo
 Služe za stvaranje, kopiranje, brisanje, premještanje i
preimenovanje datoteka i direktorija, otvaranje
datoteka te za iteraciju kroz direktorije

135. FileSystemInfo

136. Dodatni atributi datoteka
 Archive
 Compressed
 Directory
 Encrypted
 Hidden
 Normal
 ReadOnly
 System

137. klas DirectoryInfo
 klas DirectoryInfo uključuje postupke za stvaranje,
premještanje (preimenovanje) i iteraciju (enumeraciju)
kroz direktorije i poddirektorije

138. klas FileInfo

139. klas File