2. Formiranje politiFormiranje političčke karte svetake karte sveta
Antički periodAntički period (do V veka nove ere)(do V veka nove ere)
-robovlasničko uređenje (Vavilon, drevni-robovlasničko uređenje (Vavilon, drevni
Egipat, Persija, Kartagina, drevna Grčka,Egipat, Persija, Kartagina, drevna Grčka,
Rimska imperija);Rimska imperija);
Srednjevekovni periodSrednjevekovni period (od V do XV(od V do XV
veka) – feudalizam (Vizantija, Kijevskaveka) – feudalizam (Vizantija, Kijevska
Rusija, Moskovska država, Španija,Rusija, Moskovska država, Španija,
Engleska);Engleska);
Novovekovni period (Novovekovni period (od XV veka dood XV veka do
Drugog svetskog rata) - nastajanje iDrugog svetskog rata) - nastajanje i
učvršćivanje kapitalizma (formiranjeučvršćivanje kapitalizma (formiranje
kolonijalnog sistema)kolonijalnog sistema)..
3. Savremeni političko – geografskiSavremeni političko – geografski
procesiprocesi
Proces političko-teritorijalnogProces političko-teritorijalnog
usitnjavanja i stvaranja brojnih malihusitnjavanja i stvaranja brojnih malih
država, idržava, i
Proces integrisanja i stvaranja velikihProces integrisanja i stvaranja velikih
ekonomskih prostora.ekonomskih prostora.
4. Današnje zavisne teritorijeDanašnje zavisne teritorije
Francuska - ostrva u Americi (Gvadelup,Francuska - ostrva u Americi (Gvadelup,
Martinik, Sent Pjer i Mikelon) i FrancuskaMartinik, Sent Pjer i Mikelon) i Francuska
Gvajanu, ostrva u Indijskom okeanuGvajanu, ostrva u Indijskom okeanu
(Reinion i Maskarenska ostrva),(Reinion i Maskarenska ostrva),
kolonijalne posede u Okeaniji (Francuskakolonijalne posede u Okeaniji (Francuska
Polinezija).Polinezija).
Velika Britanija - Gibraltar, Bermudska,Velika Britanija - Gibraltar, Bermudska,
Bahamska, Folklandska ostrva.Bahamska, Folklandska ostrva.
Španija - gradovi Seuta i Melilja u Africi.Španija - gradovi Seuta i Melilja u Africi.
5. Politička karta posle DrugogPolitička karta posle Drugog
svetskog ratasvetskog rata
period bipolarnog svetskog poretka iperiod bipolarnog svetskog poretka i
“hladnog rata”“hladnog rata”
• Totalitarni režimiTotalitarni režimi
period uspostavljanjaperiod uspostavljanja “novog“novog
svetskog poretka”svetskog poretka” na čelu sana čelu sa
jednom supersilom (SAD) i nekolikojednom supersilom (SAD) i nekoliko
regionalnih sila (Evropska Unija,regionalnih sila (Evropska Unija,
Japan)Japan)
• Period tranzicijePeriod tranzicije
6. Politička karta sveta jePolitička karta sveta je
trenutno stanje geopolitičkihtrenutno stanje geopolitičkih
procesaprocesa
U novijoj istoriji menjala se podU novijoj istoriji menjala se pod
uticajemuticajem tri procesatri procesa::
• Kolonijalnog suparništva i dekolonizacijeKolonijalnog suparništva i dekolonizacije
• Ideološkog suparništvaIdeološkog suparništva
• Civilizacijskog suparništvaCivilizacijskog suparništva
7. Politička karta svetaPolitička karta sveta
daje geografsko-političku osnovu za novidaje geografsko-političku osnovu za novi
svetski poredaksvetski poredak
Svetska politička karta je prekrajana višeSvetska politička karta je prekrajana više
puta:puta:
• u Vestfaliji posle Tridesetogodišnjeg ratau Vestfaliji posle Tridesetogodišnjeg rata
(1648),(1648),
• u Beču posle Napoleonovih ratova (1815),u Beču posle Napoleonovih ratova (1815),
• u Versaju posle Prvog svetskog rata (1919) iu Versaju posle Prvog svetskog rata (1919) i
• u Parizu posle Drugog svetskog rata (1947).u Parizu posle Drugog svetskog rata (1947).
8. Logika svetskog sistemaLogika svetskog sistema
Relativna moć države može biti sagledanaRelativna moć države može biti sagledana
kroz tri dimenzije:kroz tri dimenzije:
u relaciji prema nekoj drugoj državi (hijerarhijau relaciji prema nekoj drugoj državi (hijerarhija
država);država);
u relaciji prema njenom stanovništvu (unutrašnjau relaciji prema njenom stanovništvu (unutrašnja
moć);moć);
u relaciji prema "globalnom" svetskom ekonomskomu relaciji prema "globalnom" svetskom ekonomskom
sistemu.sistemu.
prostorna i vremenska univerzalizacijaprostorna i vremenska univerzalizacija
tržištatržišta (D.Rikardo, A.Smit)(D.Rikardo, A.Smit)
9. Svetska tržišna ekonomija jeSvetska tržišna ekonomija je
prošla je kroz nekoliko prostorno-prošla je kroz nekoliko prostorno-
vremenskih faza (Brodel):vremenskih faza (Brodel):
• Briž (oko 1300. godine),Briž (oko 1300. godine),
• Venecija (oko 1450),Venecija (oko 1450),
• Antverpen (oko 1500),Antverpen (oko 1500),
• Ženova (oko 1550),Ženova (oko 1550),
• Amsterdam (oko 1650),Amsterdam (oko 1650),
• London (oko 1750),London (oko 1750),
• Njujork (oko 1930)Njujork (oko 1930)
10. Današnji svetski sistemDanašnji svetski sistem
Hegemonija SAD (Pax Americana)Hegemonija SAD (Pax Americana)
Tržišni model zapadne civilizacijeTržišni model zapadne civilizacije
Regioni krupne proizvodnje u svetu:Regioni krupne proizvodnje u svetu:
Srednji Zapad SAD,Srednji Zapad SAD,
Zapadni Midlands u Britaniji,Zapadni Midlands u Britaniji,
Rur iRur i
Tokio-Jokohama u JapanuTokio-Jokohama u Japanu
11. Struktura svetskog sistemaStruktura svetskog sistema
Globalizacija i TNKGlobalizacija i TNK
Dve tendencije unutar svetskogDve tendencije unutar svetskog
sistema:sistema:
• UniverzalističkaUniverzalistička
• PartikularističkaPartikularistička
• Uspon novoindustrijalizovanih zemaljaUspon novoindustrijalizovanih zemalja
12. Prostorna struktura svetskogProstorna struktura svetskog
sistemasistema
Teorija “centar – poluperiferija -Teorija “centar – poluperiferija -
periferija”periferija”
Hijerarhija i asimerija unutar sistemaHijerarhija i asimerija unutar sistema
Država? Suverenitet?Država? Suverenitet?
Decentralizovana svetska ekonomijaDecentralizovana svetska ekonomija
(90-te XX vek)(90-te XX vek)
13. Nove tendencije...Nove tendencije...
Stanje na geopolitičkoj sceni krajemStanje na geopolitičkoj sceni krajem
XX vekaXX veka
Pax AmericanaPax Americana (Pax Japonica)(Pax Japonica)
Pax TraidicaPax Traidica
Posthegemonistički poredak (“Posthegemonistički poredak (“PaxPax
ConsortisConsortis" ili "" ili "Pax DiplomaticaPax Diplomatica")")
Sukob civilizacija?Sukob civilizacija?
15. POJAMPOJAM
Rudolf KjelenRudolf Kjelen, “Država kao životni, “Država kao životni
oblik” (1916)oblik” (1916)
Sinteza geografije i politikeSinteza geografije i politike
proučava prostorno ponašanjeproučava prostorno ponašanje
država, odnosno uzroke, mehanizme,država, odnosno uzroke, mehanizme,
procese i posledice konkurencijeprocese i posledice konkurencije
između nacija (država) za određeniizmeđu nacija (država) za određeni
prostorni resurs (teritoriju)prostorni resurs (teritoriju)
18. PočeciPočeci
PlatonPlaton – idealna država (“Država”,– idealna država (“Država”,
“Zakoni”)“Zakoni”)
AristotelAristotel - geografski elementi države i- geografski elementi države i
značaj reljefa za tip državnog uređenjaznačaj reljefa za tip državnog uređenja
(“Politika”, glava VII)(“Politika”, glava VII)
Aleksandar MakedonskiAleksandar Makedonski –– prvaprva
imperijaimperija
Rimska imperijaRimska imperija
Od XV veka – Portugalija, Španija,Od XV veka – Portugalija, Španija,
Francuska, V.Britanija –Francuska, V.Britanija – kolonijalnikolonijalni
sistem (prvi multilateralni sistem)sistem (prvi multilateralni sistem)
20. Kolonijalni poredak -Kolonijalni poredak - Pax BritanicaPax Britanica
Dominacija od sloma Napoleona doDominacija od sloma Napoleona do
Prvog svetskog rata (1815-1914)Prvog svetskog rata (1815-1914)
Merkantilistički principiMerkantilistički principi
Kolonijalni sistem (imperijalizam)Kolonijalni sistem (imperijalizam)
21. Nemačka geopolitikaNemačka geopolitika
Hegel -Hegel - poredak se uspostavlja krozporedak se uspostavlja kroz
borbu suprotnosti (teza + antiteza =borbu suprotnosti (teza + antiteza =
sinteza)sinteza)
vodeća istorijska uloga nemačkog narodavodeća istorijska uloga nemačkog naroda
(centralni položaj Nemačke u Evropi)(centralni položaj Nemačke u Evropi)
Klasici marksizmaKlasici marksizma (Marks, Engels i(Marks, Engels i
Lenjin) - protivurečnosti izmeđuLenjin) - protivurečnosti između
proizvodnih snaga i proizvodnih odnosaproizvodnih snaga i proizvodnih odnosa
Fridrih Racel,Fridrih Racel, “Politička geografija”“Politička geografija”
(1897) - svetski poredak može biti(1897) - svetski poredak može biti
stabilan samo kao poredak velikih državastabilan samo kao poredak velikih država
(“životni prostor”)(“životni prostor”)
22. Teorija geopolitikeTeorija geopolitike
Rudolf Kjelen:Rudolf Kjelen:
““jake, životno sposobne države, kojejake, životno sposobne države, koje
imaju ograničen prostor,imaju ograničen prostor,
podčinjavaju se kategoričkompodčinjavaju se kategoričkom
imperativu širenja svog državnogimperativu širenja svog državnog
prostora putem kolonizacije,prostora putem kolonizacije,
integracije ili osvajanja”integracije ili osvajanja”
23. Podela sveta pred Prvi svetski ratPodela sveta pred Prvi svetski rat
1914.1914. godinegodine
24. Evropske kolonijalne sile i njihovoEvropske kolonijalne sile i njihovo
krojenje političke karte svetakrojenje političke karte sveta
Kontinentalna dominacija Rusije u istočnoj ,Kontinentalna dominacija Rusije u istočnoj ,
Austrije u centralnoj i Francuske u zapadnojAustrije u centralnoj i Francuske u zapadnoj
EvropiEvropi -- RIVALSTVARIVALSTVA
Zakasnelo nacionalnni i državnoZakasnelo nacionalnni i državno
uintegrisanje Nemačke i Italije –uintegrisanje Nemačke i Italije – pokušajpokušaj
revizije kolonijalne podele svetarevizije kolonijalne podele sveta
Nemačka “ideja Hamburga” preusmerena naNemačka “ideja Hamburga” preusmerena na
“ideju Bagdada”“ideju Bagdada” тј.тј. nnаа “Drang nach Osten”“Drang nach Osten” ii
“Drang nach S“Drang nach Süüdosten”dosten”
Neminovnost VelikogNeminovnost Velikog ((Prvog svetskogPrvog svetskog)) ratarata
1914.1914.
25. Konkurentski odnosi britanskog pomorskog puta prema IndijiKonkurentski odnosi britanskog pomorskog puta prema Indiji ('‘('‘VelikiVeliki
imperijalni putimperijalni put'')'') ii nemačke kopnene orijentacije prema Persijskomnemačke kopnene orijentacije prema Persijskom
zalivuzalivu (‘(‘Ideja BagdadaIdeja Bagdada'')'')
26. Transnacionalni sistemTransnacionalni sistem –– PaxPax
AmericanaAmericana
Dominacija neokolonijalizmaDominacija neokolonijalizma
Vodeća sila su SADVodeća sila su SAD
Alfred Mehen,Alfred Mehen, “Uticaj pomorske sile“Uticaj pomorske sile
na istoriju” (1890) -na istoriju” (1890) - teorijateorija
“pomorske moći”“pomorske moći”
27. Halford Makinder -Halford Makinder - teorijateorija
“geografske inercije”“geografske inercije” (zavisnost(zavisnost
prostornog razvoja države od geografskogprostornog razvoja države od geografskog
položaja i prirodno-istorijskih tendencijapoložaja i prirodno-istorijskih tendencija
razvoja u globalnim razmerama)razvoja u globalnim razmerama)
dva bloka –dva bloka – Velika Britanija + pomorskeVelika Britanija + pomorske
sile i evroazijski kopneni blok na čelu ssile i evroazijski kopneni blok na čelu s
RusijomRusijom
• Rusija sa ist.Evropom je centar “SvetskogRusija sa ist.Evropom je centar “Svetskog
ostrva” – (“Hartlend”)ostrva” – (“Hartlend”)
• između centralne Evrope i Rusije stvoritiizmeđu centralne Evrope i Rusije stvoriti
tampon-zonu od niza malih država (“sanitarnitampon-zonu od niza malih država (“sanitarni
kordon”)kordon”)
ne sme se dozvoliti mogućnost ujedinjenjane sme se dozvoliti mogućnost ujedinjenja
Rusije bogate resursima i Nemačke kojaRusije bogate resursima i Nemačke koja
ima smisao za organizacijuima smisao za organizaciju
28. Ko vlada Istočnom Evropom, tajKo vlada Istočnom Evropom, taj
vlada „Hartlendom“vlada „Hartlendom“
Ko vlada „Hartlendom“, taj vladaKo vlada „Hartlendom“, taj vlada
„Svetskim ostrvom“„Svetskim ostrvom“
(Evroazijom)(Evroazijom)
Ko vlada „Svetskim ostrvom“, tajKo vlada „Svetskim ostrvom“, taj
vlada i Svetskim morem, daklevlada i Svetskim morem, dakle
celim svetom.celim svetom.
29. Geopolitika u vreme Hladnog rataGeopolitika u vreme Hladnog rata
Jalta, 1945 –Jalta, 1945 –
bipolarni svetskibipolarni svetski
poredakporedak
30. Svet posle Drugog svetskog rataSvet posle Drugog svetskog rata
Svet je podeljen na dva bloka –Svet je podeljen na dva bloka –
“Zapad” i “Istok”“Zapad” i “Istok” međusobnimeđusobni
“hladni rat”“hladni rat”
““Siva zona” nesvrstanih iSiva zona” nesvrstanih i
neutralnih zemaljaneutralnih zemalja
Makinderova teorija - strategija SADMakinderova teorija - strategija SAD
u doba “Hladnog rata” (stvaranjeu doba “Hladnog rata” (stvaranje
NATO i strategija “okruženja”).NATO i strategija “okruženja”).
31. Ideja borbe za svetsku dominaciju,Ideja borbe za svetsku dominaciju,
tj. monocentrični svetski poredak;tj. monocentrični svetski poredak;
Ideja totalnog suprotstavljanja iIdeja totalnog suprotstavljanja i
nepomirljive borbe, sve do direktnihnepomirljive borbe, sve do direktnih
vojnih dejstava između vojnihvojnih dejstava između vojnih
blokova;blokova;
Ideja širenja kontrole ne samo naIdeja širenja kontrole ne samo na
kopnu i moru, nego i u vazdušnom,kopnu i moru, nego i u vazdušnom,
podzemnom i kosmičkom prostoru;podzemnom i kosmičkom prostoru;
Ideja borbe za rubni pojas okoIdeja borbe za rubni pojas oko
„Hartlenda“ -„Hartlenda“ - „Rimlend“„Rimlend“
32. Spajkamnova teorijaSpajkamnova teorija
„„Hartlend“ ne može biti centar svetskeHartlend“ ne može biti centar svetske
moći bez „Rimlanda“moći bez „Rimlanda“
Ko kontroliše „Rimland“, taj vlada nadKo kontroliše „Rimland“, taj vlada nad
„Hartlendom“, odnosno nad„Hartlendom“, odnosno nad
„Svetskim ostrvom“ (Evroazijom)„Svetskim ostrvom“ (Evroazijom)
Ko vlada Evroazijom, taj kontrolišeKo vlada Evroazijom, taj kontroliše
sudbinu sveta.sudbinu sveta.
33. Odgovori...Odgovori...
Odgovor sovjetskog blokaOdgovor sovjetskog bloka nana
geopolitiku okruženja bila je tzv.geopolitiku okruženja bila je tzv.
“meridijanska geopolitika”“meridijanska geopolitika”
Pokret nesvrstanih,Pokret nesvrstanih, 19611961
(Beograd)(Beograd)
34. Američka unipolarnaAmerička unipolarna
geopolitička koncepcijageopolitička koncepcija
kontrole Evroazijekontrole Evroazije
Ruska geopolitička koncepcijaRuska geopolitička koncepcija
Multipolarnog svetaMultipolarnog sveta
35. Novi svetski poredakNovi svetski poredak
princip rešavanja svetskih iprincip rešavanja svetskih i
nacionalnih problema ne putemnacionalnih problema ne putem
konfrontacije i suparništva, negokonfrontacije i suparništva, nego
putem razvoja međunarodneputem razvoja međunarodne
saradnje i sporazumevanjasaradnje i sporazumevanja
Mihail GorbačovMihail Gorbačov