SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  41
Télécharger pour lire hors ligne
Prof. dr Biljana RakiProf. dr Biljana Rakićć
biljana.rakic@eknfak.ni.ac.rs
ULOGA DRŽAVE U
SMANJENJU
SIROMAŠTVA
Pojam siromaštvaPojam siromaštva
Siromašnim se smatra svako lice čiji
je dohodak ispod nekog
egzistencijalnog minimuma
neophodnog za zadovoljenje
osnovnih životnih potreba.
Siromaštvo je globalni problem!
 2,8 mlrd ljudi živi sa manje od 2 $ na dan
 1,2 mlrd ljudi živi sa manje od 1.25 $
dnevno
 od 100 dece svako 8. dete ne doživi svoj
5. rodjendan
 svaki 9. dečak i svaka 14. devojčica ne idu
u školu
…Siromaštvo je globalni problem
• SAD - jedna polovina radnika Amerike je
siromašna,
1. 1% najbogatijih raspolaže sa oko 40%
nacionalnog bogatstva,
2. 20% najbogatijih poseduje 94%,
3. najsiromašnijih 20% raspolaže sa samo
oko 5% GDP-a.
• Velika Britanija - 14%, tj. oko 8 miliona
relativno siromašnih.
Šta je siromaštvo?Šta je siromaštvo?
AApsolutno siromaštvpsolutno siromaštvoo - ispod apsolutne linije
siromaštva nalaze se punoletna lica čija je potrošnja
na mesečnom nivou niža od minimalnog iznosa
neophodnog za hranu (nutricionistički minimum
propisan od strane FAO) i druge izdatke koji ne
obuhvataju hranu (osim trajnih dobara i rente).
Pr. SAD - egzistenc. min x 3
Procenat populacije čiji je prihod ispod utvrđene linije siromaštva
izračunava se u odnosu na ukupno stanovništvo.
Šta je siromaštvo?Šta je siromaštvo?
RRelativno siromaštvoelativno siromaštvo -- relativna linija
siromaštva određuje se kao 60% medijane
prosečne potrošnje po potrošačkoj jedinici (a
na osnovu metodologije Eurostata).
EU ne izražava preko apsolutnog novčanog
iznosa, već kao procenat medijane prihoda ili
medijane potrošnje.
• Relativno siromaštvo se određuje kao
minimum prihvatljivog standarda života u
jednom društvu.
• Ako društvo postaje bogatije, linija
siromaštva će rasti, ako društvo siromaši,
linija će se spuštati.
• Koncept relativnog siromaštva zasnovan je
na ideji da pojedinci treba da dele životne
obrasce koji vladaju u datom društvu, kao i
da imaju lične koristi od opšteg prosperiteta.
Relativnom siromaštvu stavlja se zamerka
da:
• Zanemaruje činjenicu da čak i u razvijenim
društvima ima ljudi koji ne uspevaju da zadovolje
osnovne životne potrebe.
• Često se prigovara da je linija relativnog
siromaštva arbitrarno postavljena (npr. linija
siromaštva u EU postavljena je na 60%).
• Relativno siromaštvo skreće pažnju sa bede i
materijalne deprivacije kao ključnih aspekata
siromaštva.
Siromaštvo u Srbiji
• U Srbiji je siromaštvo definisano kao
višedimenzionalni fenomen koji, pored nedovoljnih
prihoda za zadovoljenje životnih potreba,
podrazumeva i nemogućnost zapošljavanja,
neodgovarajuće stambene uslove i neadekvatan
pristup socijalnoj zaštiti, zdravstvenim, obrazovnim i
komunalnim uslugama.
• U ostale ključne aspekte siromaštva ubrojeni su i
neostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu i
prirodna bogatstva, pre svega na čistu vodu i
vazduh.
3 streteška pravca Strategije za smanjenje
siromaštva (SSS):
1. Dinamičan privredni rast, sa naglaskom na otvaranju
novih radnih mesta i povećanju zarada,
2. Sprečavanje nastanka novog siromaštva kao
posledica restruktuiranja privrede,
3. Efikasna primena postojećih i definisanje novih
programa, mera i aktivnosti usmerenih na
najsiromašnije i socijalno ugrožene grupe, naročito u
najmanje razvijenim područjima.
Merenje siromaštvaMerenje siromaštva
Na osnovu podataka dobijenim redovnim sprovođenjem
Ankete o potrošnji domaćinstava.
Instrumentima EU za merenje siromaštva, tj. Anketom o
prihodima i uslovima života (Statistsics on Income and
Living Conditions - SILC).
Od 2006. godine, prihvaćena je preporuka Svetske banke
da se za utvrđivanje apsolutne linije siromaštva koristi
primena metode CPI (Indeks potrošačkih cena).
Merenje siromaštva
Apsolutna linija siromaštva dobijena je izračunavanjem
nutricionističke korpe u toj godini, koja se uvećava
za odgovarajući iznos inflacije (Indeks potrošačkih
cena) za svaku godinu.
ALS = nutricionistička korpa + % inflacije
Prihod domaćinstva se izračunava kao zbir
prihoda svih članova domaćinstva. Podaci
se odnose na prosečan prihod po
potrošačkoj jedinici. Vrednosti su iskazane
u dinarima.
Potrošnja po potrošačkoj jedinici je
potrošnja po članu domaćinstva koja kod
obračuna uzima u obzir različitu potrošnju
dece i odraslih, kao i zajedničke troškove
domaćinstva.
APSOLUTNO SIROMAŠTVO
• Po Anketi o potrošnji domaćinstva u 2013.
siromašna su bila sva domaćinstva u kojima
je potrošnja bila ispod 11.020 dinara po
potrošačkoj jedinici.
• Što čini 8.6% siromašnih u 2010.
Siromašni u Srbiji - Apsolutna linija
siromaštva
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
LS=6.221 LS=6.625 LS=7.401 LS=8.022 LS=8.544
8.8% 8.3% 6.1% 6.9% 9.2%
Izvor: Republički zavod za statistiku
Siromašni u Srbiji - Apsolutna linija
siromaštva
2011. 2012. 2013.
LS=9.483 LS=10.223 LS=11.020
6.8% 8.8% 8.6%
Izvor: Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, Vlada Rs (2014),
„Siromaštvo u Srbiji 2011., 2012. i 2013. godine“, Beograd.
RELATIVNO SIROMAŠTVO
Relativna linija siromaštva (koja se određuje kao
60% medijane lične potrošnje po potrošačkoj
jedinici) pokazuje da je u Srbiji u 2012. bilo
siromašno 24.6% stanovništva.
Linija relativnog siromaštva u 2012. iznosila je
13.680 dinara mesečno po potrošačkoj jedinici.
Siromašni u Srbiji - Relativna linija
siromaštva
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
LS=7.171 LS=7.747 LS=8.923 LS=9.583 LS=9.763
14,4% 13.4% 13.2% 13.6% 14.5%
Izvor: Republički zavod za statistiku
Prema podacima istraživanja SILC u 2012.
godini, stopa rizika siromaštva (učešće lica
čiji je dohodak po potrošačkoj jedinici manji
od 60% medijane ekvivalentnog dohotka u
ukupnoj populaciji) iznosila je 24.6%.
Prag rizika od siromaštva ili relativna linija
siromaštva iznosila je 13.680 dinara.
Siromašni u Srbiji - Relativna linija
siromaštva
SiromaSiromaštvo u Srbijištvo u Srbiji
Osnovni cilj sprovođenja SSS je bio da se apsolutno
siromaštvo u Srbiji prepolovi do 2010. godineprepolovi do 2010. godine..
• 2002. godine - 14% ili oko 1 milion ljudi u Srbiji je
bilo siromašno.
• 2007. godine - siromaštvo je smanjeno na 6.6%.
• 2008. godine - 6.1% građana je živelo ispod
apsolutne linije siromaštva
• 2009. godine – 6.9% građana je živelo ispod
apsolutne linije siromaštva
• 2010. godine - 9.2% građana je živelo ispod apsolutne
linije siromaštva
Siromaštvo, nejednakost, rizici, politike
• Dubina (jaz) siromaštva - predstavlja
razliku prosečnog prihoda stanovništva koje
živi ispod linije siromaštva i same linije
siromaštva.
• Ova mera pokazuje visinu sredstava po
stanovniku koju bi trebalo podeliti
siromašnima kako bi se iskorenilo siromaštvo.
• Izražava se kao procenat od granice
siromaštva.
Na primer:
• U EU dubina siromaštva je u 2008. godini
iznosila 22%, što znači da su siromašnima u
proseku potrebni za toliko viši prihodi kako bi
izašli iz siromaštva.
• U Srbiji je dubina siromaštva iznosila 23.6%.
• Najveći jaz (32.3%) zabeležen je u Rumuniji.
• Oštrina siromaštva - upotpunjuje sliku o
siromaštvu zemlji jer pokazuje koliko su siromašni
siromašni.
• To je indikator koji uzima u obzir to što se neki
siromašni nalaze dublje u siromaštvu, odnosno
dalje ispod linije siromaštva od drugih.
• Dubina i oštrina siromaštva, uz % stanovništva
ispod linije siromaštva, predstavljaju osnovne
mere siromaštva i obično se posmatraju zajedno.
U oba slučaja se u računanje uključuju samo
domaćinstva ispod linije siromaštva.
I dubina i oštrina siromaštva su manji u gradskim
područjima.
Bitne su za vođenje socijalne politike za
smanjenje siromaštva.
Ko su siromašni u Srbiji?
Najveći procenat siromašnih je u kategoriji
nezaposlenih
Procenat siromašnih u gradskim područjima je niži
nego u ruralnim područjima.
Najugroženija su domaćinstva sa 6 i više
članova
Takodje i deca do 13 godina.
Siromaštvo, nejednakost, rizici, politike
Procenat siromašnih prema tipu naselja
– Apsolutna linija siromaštva
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Gradsko
područje
5,3 6,0 5,0 4,9 5,7 4,7 6,0 6,3
Vangradsko
područje
13,3 11,2 7,5 9,6 13,6 9,4 12,3 12,0
Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6
Izvor: Vlada RS (2014) „Drugi nacionalni izveštaj o socijalnom uključivanju i
smanjenju siromaštva u Republici Srbiji“, Beograd.
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Grad
Beograd
4,3 2,4 2,9 3,8 5,3 3,7 3,1 5,6
Vojvodina 8,6 11,9 6,8 4,9 6,8 6,2 9,3 5,6
Centralna
Srbija
10,7 9,0 7,0 9,3 12,0 8,3 10,8 11,8
Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6
Procenat siromašnih po regionima
Procenat siromašnih prema tipu domaćinstva
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Jednočlana 8,6 8,8 6,6 5,7 5,6 4,0 4,9 6,4
Dvočlana 8,7 9,2 5,5 5,6 5,9 5,4 5,0 6,3
Tročlana 5,2 4,9 5,1 5,0 7,0 3,4 7,6 5,4
Četvoročlana 5,7 5,3 4,7 4,7 7,1 5,0 6,9 5,3
Petočlana 8,3 8,1 5,2 5,7 11,7 8,8 13,8 12,7
Šestočlana i
više
17,3 14,4 10,0 14,2 16,4 13,5 14,3 16,9
Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6
Procenat siromašnih prema godinama starosti
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Deca do 13 11,6 11,2 7,3 9,8 13,7 10,0 12,5 11,9
Deca od 14 do 18 11,7 8,8 6,9 8,4 9,1 9,4 12,0 10,2
Odrasli od 19 do 24 7,2 6,6 5,9 7,5 11,5 7,7 12,3 10,6
Odrasli od 25 do 45 8,4 7,4 5,0 6,4 8,9 6,3 8,6 7,6
Odrasli od 46 do 64 7,0 6,6 5,4 5,3 8,0 5,7 7,7 8,2
Stari 65 i više
godina
10,0 10,3 7,5 7,5 7,9 6,2 6,9 7,4
Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6
Procenat siromašne dece i odraslih
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Deca 11,6 10,5 7,1 9,3 12,2 9,8 12,3 11,4
Odrasli 8,2 7,8 5,8 6,4 8,5 6,2 8,1 8,0
Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6
Procenat siromašnih prema obrazovanju
nosioca domaćinstva
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Nezavršena
osnovna
škola
21,0 18,8 9,0 14,8 14,2 16,5 19,5 21,9
Osnovna
škola 13,7 13,2 10,5 9,2 12,7 11,1 15,0 15,1
Srednja škola 5,5 5,4 4,8 3,0 4,8 4,0 5,6 5,9
Viša škola 0,6 0,1 2,7 1,8 2,4 2,5 2,3 2,0
Visoka škola 1,8 0,4 1,9 0,6 0,8 - 0,7 1,8
Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6
Siromaštvo u EU
Savet Ministara EU je 1975. godine definisao
siromašne kao “pojedince ili porodice čiji su
resursi toliko mali da ih isključuju iz minimuma
prihvatljivog načina života u državi članici u kojoj
žive”.
Resursi su definisani kao “dobra, novčani prihodi
i usluge iz javnih i privatnih izvora”.
Na taj način siromaštvo je definisano u
relativnom smislu.
Siromaštvo u EU
• EU meri relativno siromaštvo
• Procenat stanovništva koje živi u riziku od
siromaštva u zemljama članicama EU varira
između 10% i 23%
• Najniža stopa siromaštva je u Holandiji i
Češkoj Republici
• Najveći rizik od siromaštva beleži se u
Letoniji. Rizik od siromaštva visok je i u
mediteranskim i baltičkim zemljama.
Prelazak sa koncepta smanjenja
siromaštva na koncept socijalne
inkluzije.
Ovaj prelazak je motivisan potrebom da se
mere Vlade usklade sa politikama EU koje
vode delotvornijoj socijalnoj koheziji.
Socijalno uključivanje i smanjenje
siromaštva
Termini socijalna (društvena)
uključenost i socijalna (društvena)
isključenost predstavljaju dva aspekta
istog fenomena.
Socijalna (društvena) isključenost je na nivou EU,
definisana kao proces kojim su određeni pojedinci gurnuti na
ivicu društva i sprečeni u punom učestvovanju u društvu zbog
svog siromaštva ili nedostatka osnovnih znanja i mogućnosti za
doživotno učenje ili kao rezultat diskriminacije.
Ovakve pojave, pojedinca ili grupe stanovništva udaljavaju od
mogućnosti za zaposlenje, ostvarivanje prihoda i mogućnosti
obrazovanja, kao i od društvenih mreža i aktivnosti u zajednici.
Ovakvi pojedinci imaju malo pristupa institucijama, organima vlasti
i procesima donošenja odluka što utiče na njihov pojačan
osećaj nemoći i nemogućnosti da utiču na sopstveni život.
• Socijalna (društvena) uključenost - se definiše
kao proces koji omogućava da oni koji su u riziku od
siromaštva i društvene isključenosti dobiju mogućnost i
sredstva koja su potrebna za puno učešće u
ekonomskom, društvenom i kulturnom životu i
postizanju životnog standarda i blagostanja koji se
smatraju normalnim u društvu u kojem žive.
• Društvena uključenost osigurava veće učešće građana
u donošenju odluka što utiče na njihove živote i
ostvarenje osnovnih prava.
Leaken indikatori - su instrument za
standardizovano merenje društvene
uključenosti na nivou EU.
Osnovni skup zajedničkih Laken indikatora otvoren je
za preispitivanje i usavršavanje, a podaci o društvenoj
uključenosti prikupljaju se SILC anketom
(standardizovanom za sve članice EU).
Nacionalno specifični indikatori su instrument kojim se
ispituje uskraćenost društvenih grupa u specifičnim
nacionalnim uslovima.

Contenu connexe

Tendances

Naselja u Srbiji
Naselja u SrbijiNaselja u Srbiji
Naselja u Srbijiprijicsolar
 
"Cipela na kraju sveta" - prezentacija, roman nagrađen priznanjem Politikino...
"Cipela na kraju sveta" -  prezentacija, roman nagrađen priznanjem Politikino..."Cipela na kraju sveta" -  prezentacija, roman nagrađen priznanjem Politikino...
"Cipela na kraju sveta" - prezentacija, roman nagrađen priznanjem Politikino...MilanStankovic19
 
Geografski polozaj, granice i velicina Srbije
Geografski polozaj, granice i velicina SrbijeGeografski polozaj, granice i velicina Srbije
Geografski polozaj, granice i velicina SrbijeTatjana Cakic
 
Број становника и природни прираштај у Србији
Број становника и природни прираштај у СрбијиБрој становника и природни прираштај у Србији
Број становника и природни прираштај у Србијиprijicsolar
 
Структуре становништва Србије
Структуре становништва СрбијеСтруктуре становништва Србије
Структуре становништва Србијеprijicsolar
 
Zdravi stilovi zivota
Zdravi stilovi zivotaZdravi stilovi zivota
Zdravi stilovi zivotaMiroslav
 
EG-i-3-106-111-Poljoprivreda - podela, razmestaj i osnovni tipovi proizvodnje
EG-i-3-106-111-Poljoprivreda - podela, razmestaj i osnovni tipovi proizvodnjeEG-i-3-106-111-Poljoprivreda - podela, razmestaj i osnovni tipovi proizvodnje
EG-i-3-106-111-Poljoprivreda - podela, razmestaj i osnovni tipovi proizvodnjeTeacherDN
 
Industrija pojam i podela
Industrija  pojam i podelaIndustrija  pojam i podela
Industrija pojam i podelaprijicsolar
 
Broj stanovnika i gustina naseljenosti
Broj stanovnika i gustina naseljenostiBroj stanovnika i gustina naseljenosti
Broj stanovnika i gustina naseljenostiprijicsolar
 
Migracije stanovnistva
Migracije stanovnistvaMigracije stanovnistva
Migracije stanovnistvaprijicsolar
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.vvlivvli
 
Republika Francuska
Republika Francuska Republika Francuska
Republika Francuska tanjamz
 
Južna Evropa - geografski pregled - Saša Stojanović
Južna Evropa - geografski pregled - Saša StojanovićJužna Evropa - geografski pregled - Saša Stojanović
Južna Evropa - geografski pregled - Saša StojanovićEdukacija Obrazovni portal
 
Туризам у Србији
Туризам у СрбијиТуризам у Србији
Туризам у Србијиprijicsolar
 

Tendances (20)

Naselja u Srbiji
Naselja u SrbijiNaselja u Srbiji
Naselja u Srbiji
 
Soli
Soli   Soli
Soli
 
"Cipela na kraju sveta" - prezentacija, roman nagrađen priznanjem Politikino...
"Cipela na kraju sveta" -  prezentacija, roman nagrađen priznanjem Politikino..."Cipela na kraju sveta" -  prezentacija, roman nagrađen priznanjem Politikino...
"Cipela na kraju sveta" - prezentacija, roman nagrađen priznanjem Politikino...
 
Geografski polozaj, granice i velicina Srbije
Geografski polozaj, granice i velicina SrbijeGeografski polozaj, granice i velicina Srbije
Geografski polozaj, granice i velicina Srbije
 
Број становника и природни прираштај у Србији
Број становника и природни прираштај у СрбијиБрој становника и природни прираштај у Србији
Број становника и природни прираштај у Србији
 
Srbija prezentacija
Srbija prezentacijaSrbija prezentacija
Srbija prezentacija
 
Структуре становништва Србије
Структуре становништва СрбијеСтруктуре становништва Србије
Структуре становништва Србије
 
Saobracaj u Srbiji
Saobracaj u SrbijiSaobracaj u Srbiji
Saobracaj u Srbiji
 
Zdravi stilovi zivota
Zdravi stilovi zivotaZdravi stilovi zivota
Zdravi stilovi zivota
 
Naselja
NaseljaNaselja
Naselja
 
EG-i-3-106-111-Poljoprivreda - podela, razmestaj i osnovni tipovi proizvodnje
EG-i-3-106-111-Poljoprivreda - podela, razmestaj i osnovni tipovi proizvodnjeEG-i-3-106-111-Poljoprivreda - podela, razmestaj i osnovni tipovi proizvodnje
EG-i-3-106-111-Poljoprivreda - podela, razmestaj i osnovni tipovi proizvodnje
 
Industrija pojam i podela
Industrija  pojam i podelaIndustrija  pojam i podela
Industrija pojam i podela
 
Broj stanovnika i gustina naseljenosti
Broj stanovnika i gustina naseljenostiBroj stanovnika i gustina naseljenosti
Broj stanovnika i gustina naseljenosti
 
Migracije stanovnistva
Migracije stanovnistvaMigracije stanovnistva
Migracije stanovnistva
 
Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.Soli. Formule i nazivi.
Soli. Formule i nazivi.
 
Srbija
SrbijaSrbija
Srbija
 
Republika Francuska
Republika Francuska Republika Francuska
Republika Francuska
 
Južna Evropa - geografski pregled - Saša Stojanović
Južna Evropa - geografski pregled - Saša StojanovićJužna Evropa - geografski pregled - Saša Stojanović
Južna Evropa - geografski pregled - Saša Stojanović
 
Azija
AzijaAzija
Azija
 
Туризам у Србији
Туризам у СрбијиТуризам у Србији
Туризам у Србији
 

Plus de gordana comic

Nacrt Izveštaja EP, AFET, Srbija 2020.
Nacrt Izveštaja EP, AFET, Srbija 2020.Nacrt Izveštaja EP, AFET, Srbija 2020.
Nacrt Izveštaja EP, AFET, Srbija 2020.gordana comic
 
Serbia EU report 2020
Serbia EU report 2020Serbia EU report 2020
Serbia EU report 2020gordana comic
 
Analysis economic value_of_the_unpaid_care_work_eng
Analysis economic value_of_the_unpaid_care_work_engAnalysis economic value_of_the_unpaid_care_work_eng
Analysis economic value_of_the_unpaid_care_work_enggordana comic
 
Unw women's voices covid-19
Unw women's voices covid-19Unw women's voices covid-19
Unw women's voices covid-19gordana comic
 
Medijska pismenost i rodna ravnopravnost
Medijska pismenost i rodna ravnopravnostMedijska pismenost i rodna ravnopravnost
Medijska pismenost i rodna ravnopravnostgordana comic
 
REZOLUCIJA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE O ZAŠTITI SUVERENITETA, TERITOR...
REZOLUCIJA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE O ZAŠTITI SUVERENITETA, TERITOR...REZOLUCIJA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE O ZAŠTITI SUVERENITETA, TERITOR...
REZOLUCIJA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE O ZAŠTITI SUVERENITETA, TERITOR...gordana comic
 
EU budžet 2021 - 2027
EU budžet 2021 - 2027EU budžet 2021 - 2027
EU budžet 2021 - 2027gordana comic
 
Non paper za Srbiju, Jun 2020
Non paper za Srbiju, Jun 2020Non paper za Srbiju, Jun 2020
Non paper za Srbiju, Jun 2020gordana comic
 
Deklaracija o buducnosti
Deklaracija o buducnostiDeklaracija o buducnosti
Deklaracija o buducnostigordana comic
 
Publikacija "Nasa urušena prava"
Publikacija "Nasa urušena prava"Publikacija "Nasa urušena prava"
Publikacija "Nasa urušena prava"gordana comic
 
2019, EU Izveštaj o napretku, Srbija
2019, EU Izveštaj o napretku, Srbija2019, EU Izveštaj o napretku, Srbija
2019, EU Izveštaj o napretku, Srbijagordana comic
 
Izveštaj o Kosovu u Metohiji
Izveštaj o Kosovu u MetohijiIzveštaj o Kosovu u Metohiji
Izveštaj o Kosovu u Metohijigordana comic
 
Izmene i dopune KZ Srbija 22.4.2019
Izmene i dopune KZ Srbija 22.4.2019Izmene i dopune KZ Srbija 22.4.2019
Izmene i dopune KZ Srbija 22.4.2019gordana comic
 
Gordana Comic, Deputy speaker NARS Reintroducing ethics in politics
Gordana Comic, Deputy speaker NARS Reintroducing ethics in politicsGordana Comic, Deputy speaker NARS Reintroducing ethics in politics
Gordana Comic, Deputy speaker NARS Reintroducing ethics in politicsgordana comic
 
CRTA preporuke za buduće izbore
CRTA preporuke za buduće izboreCRTA preporuke za buduće izbore
CRTA preporuke za buduće izboregordana comic
 
NACRT Zakona o poreklu imovine
NACRT Zakona o poreklu imovineNACRT Zakona o poreklu imovine
NACRT Zakona o poreklu imovinegordana comic
 
The withdrawal agreement (explained)
The withdrawal agreement (explained)The withdrawal agreement (explained)
The withdrawal agreement (explained)gordana comic
 
Kosovski nacrt sporazuma
Kosovski nacrt sporazumaKosovski nacrt sporazuma
Kosovski nacrt sporazumagordana comic
 

Plus de gordana comic (20)

Nacrt Izveštaja EP, AFET, Srbija 2020.
Nacrt Izveštaja EP, AFET, Srbija 2020.Nacrt Izveštaja EP, AFET, Srbija 2020.
Nacrt Izveštaja EP, AFET, Srbija 2020.
 
Serbia EU report 2020
Serbia EU report 2020Serbia EU report 2020
Serbia EU report 2020
 
Analysis economic value_of_the_unpaid_care_work_eng
Analysis economic value_of_the_unpaid_care_work_engAnalysis economic value_of_the_unpaid_care_work_eng
Analysis economic value_of_the_unpaid_care_work_eng
 
Unw women's voices covid-19
Unw women's voices covid-19Unw women's voices covid-19
Unw women's voices covid-19
 
Medijska pismenost i rodna ravnopravnost
Medijska pismenost i rodna ravnopravnostMedijska pismenost i rodna ravnopravnost
Medijska pismenost i rodna ravnopravnost
 
REZOLUCIJA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE O ZAŠTITI SUVERENITETA, TERITOR...
REZOLUCIJA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE O ZAŠTITI SUVERENITETA, TERITOR...REZOLUCIJA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE O ZAŠTITI SUVERENITETA, TERITOR...
REZOLUCIJA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRBIJE O ZAŠTITI SUVERENITETA, TERITOR...
 
EU budžet 2021 - 2027
EU budžet 2021 - 2027EU budžet 2021 - 2027
EU budžet 2021 - 2027
 
Non paper za Srbiju, Jun 2020
Non paper za Srbiju, Jun 2020Non paper za Srbiju, Jun 2020
Non paper za Srbiju, Jun 2020
 
Zagreb Declaration
Zagreb DeclarationZagreb Declaration
Zagreb Declaration
 
Deklaracija o buducnosti
Deklaracija o buducnostiDeklaracija o buducnosti
Deklaracija o buducnosti
 
Publikacija "Nasa urušena prava"
Publikacija "Nasa urušena prava"Publikacija "Nasa urušena prava"
Publikacija "Nasa urušena prava"
 
2019, EU Izveštaj o napretku, Srbija
2019, EU Izveštaj o napretku, Srbija2019, EU Izveštaj o napretku, Srbija
2019, EU Izveštaj o napretku, Srbija
 
Izveštaj o Kosovu u Metohiji
Izveštaj o Kosovu u MetohijiIzveštaj o Kosovu u Metohiji
Izveštaj o Kosovu u Metohiji
 
Izmene i dopune KZ Srbija 22.4.2019
Izmene i dopune KZ Srbija 22.4.2019Izmene i dopune KZ Srbija 22.4.2019
Izmene i dopune KZ Srbija 22.4.2019
 
Gordana Comic, Deputy speaker NARS Reintroducing ethics in politics
Gordana Comic, Deputy speaker NARS Reintroducing ethics in politicsGordana Comic, Deputy speaker NARS Reintroducing ethics in politics
Gordana Comic, Deputy speaker NARS Reintroducing ethics in politics
 
CRTA preporuke za buduće izbore
CRTA preporuke za buduće izboreCRTA preporuke za buduće izbore
CRTA preporuke za buduće izbore
 
NACRT Zakona o poreklu imovine
NACRT Zakona o poreklu imovineNACRT Zakona o poreklu imovine
NACRT Zakona o poreklu imovine
 
Hidroelektrane
HidroelektraneHidroelektrane
Hidroelektrane
 
The withdrawal agreement (explained)
The withdrawal agreement (explained)The withdrawal agreement (explained)
The withdrawal agreement (explained)
 
Kosovski nacrt sporazuma
Kosovski nacrt sporazumaKosovski nacrt sporazuma
Kosovski nacrt sporazuma
 

Siromaštvo, nejednakost, rizici, politike

  • 1. Prof. dr Biljana RakiProf. dr Biljana Rakićć biljana.rakic@eknfak.ni.ac.rs
  • 3. Pojam siromaštvaPojam siromaštva Siromašnim se smatra svako lice čiji je dohodak ispod nekog egzistencijalnog minimuma neophodnog za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.
  • 4. Siromaštvo je globalni problem!  2,8 mlrd ljudi živi sa manje od 2 $ na dan  1,2 mlrd ljudi živi sa manje od 1.25 $ dnevno  od 100 dece svako 8. dete ne doživi svoj 5. rodjendan  svaki 9. dečak i svaka 14. devojčica ne idu u školu
  • 5. …Siromaštvo je globalni problem • SAD - jedna polovina radnika Amerike je siromašna, 1. 1% najbogatijih raspolaže sa oko 40% nacionalnog bogatstva, 2. 20% najbogatijih poseduje 94%, 3. najsiromašnijih 20% raspolaže sa samo oko 5% GDP-a. • Velika Britanija - 14%, tj. oko 8 miliona relativno siromašnih.
  • 6. Šta je siromaštvo?Šta je siromaštvo? AApsolutno siromaštvpsolutno siromaštvoo - ispod apsolutne linije siromaštva nalaze se punoletna lica čija je potrošnja na mesečnom nivou niža od minimalnog iznosa neophodnog za hranu (nutricionistički minimum propisan od strane FAO) i druge izdatke koji ne obuhvataju hranu (osim trajnih dobara i rente). Pr. SAD - egzistenc. min x 3 Procenat populacije čiji je prihod ispod utvrđene linije siromaštva izračunava se u odnosu na ukupno stanovništvo.
  • 7. Šta je siromaštvo?Šta je siromaštvo? RRelativno siromaštvoelativno siromaštvo -- relativna linija siromaštva određuje se kao 60% medijane prosečne potrošnje po potrošačkoj jedinici (a na osnovu metodologije Eurostata). EU ne izražava preko apsolutnog novčanog iznosa, već kao procenat medijane prihoda ili medijane potrošnje.
  • 8. • Relativno siromaštvo se određuje kao minimum prihvatljivog standarda života u jednom društvu. • Ako društvo postaje bogatije, linija siromaštva će rasti, ako društvo siromaši, linija će se spuštati. • Koncept relativnog siromaštva zasnovan je na ideji da pojedinci treba da dele životne obrasce koji vladaju u datom društvu, kao i da imaju lične koristi od opšteg prosperiteta.
  • 9. Relativnom siromaštvu stavlja se zamerka da: • Zanemaruje činjenicu da čak i u razvijenim društvima ima ljudi koji ne uspevaju da zadovolje osnovne životne potrebe. • Često se prigovara da je linija relativnog siromaštva arbitrarno postavljena (npr. linija siromaštva u EU postavljena je na 60%). • Relativno siromaštvo skreće pažnju sa bede i materijalne deprivacije kao ključnih aspekata siromaštva.
  • 10. Siromaštvo u Srbiji • U Srbiji je siromaštvo definisano kao višedimenzionalni fenomen koji, pored nedovoljnih prihoda za zadovoljenje životnih potreba, podrazumeva i nemogućnost zapošljavanja, neodgovarajuće stambene uslove i neadekvatan pristup socijalnoj zaštiti, zdravstvenim, obrazovnim i komunalnim uslugama. • U ostale ključne aspekte siromaštva ubrojeni su i neostvarivanje prava na zdravu životnu sredinu i prirodna bogatstva, pre svega na čistu vodu i vazduh.
  • 11. 3 streteška pravca Strategije za smanjenje siromaštva (SSS): 1. Dinamičan privredni rast, sa naglaskom na otvaranju novih radnih mesta i povećanju zarada, 2. Sprečavanje nastanka novog siromaštva kao posledica restruktuiranja privrede, 3. Efikasna primena postojećih i definisanje novih programa, mera i aktivnosti usmerenih na najsiromašnije i socijalno ugrožene grupe, naročito u najmanje razvijenim područjima.
  • 12. Merenje siromaštvaMerenje siromaštva Na osnovu podataka dobijenim redovnim sprovođenjem Ankete o potrošnji domaćinstava. Instrumentima EU za merenje siromaštva, tj. Anketom o prihodima i uslovima života (Statistsics on Income and Living Conditions - SILC). Od 2006. godine, prihvaćena je preporuka Svetske banke da se za utvrđivanje apsolutne linije siromaštva koristi primena metode CPI (Indeks potrošačkih cena).
  • 13. Merenje siromaštva Apsolutna linija siromaštva dobijena je izračunavanjem nutricionističke korpe u toj godini, koja se uvećava za odgovarajući iznos inflacije (Indeks potrošačkih cena) za svaku godinu. ALS = nutricionistička korpa + % inflacije
  • 14. Prihod domaćinstva se izračunava kao zbir prihoda svih članova domaćinstva. Podaci se odnose na prosečan prihod po potrošačkoj jedinici. Vrednosti su iskazane u dinarima. Potrošnja po potrošačkoj jedinici je potrošnja po članu domaćinstva koja kod obračuna uzima u obzir različitu potrošnju dece i odraslih, kao i zajedničke troškove domaćinstva.
  • 15. APSOLUTNO SIROMAŠTVO • Po Anketi o potrošnji domaćinstva u 2013. siromašna su bila sva domaćinstva u kojima je potrošnja bila ispod 11.020 dinara po potrošačkoj jedinici. • Što čini 8.6% siromašnih u 2010.
  • 16. Siromašni u Srbiji - Apsolutna linija siromaštva 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. LS=6.221 LS=6.625 LS=7.401 LS=8.022 LS=8.544 8.8% 8.3% 6.1% 6.9% 9.2% Izvor: Republički zavod za statistiku
  • 17. Siromašni u Srbiji - Apsolutna linija siromaštva 2011. 2012. 2013. LS=9.483 LS=10.223 LS=11.020 6.8% 8.8% 8.6% Izvor: Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, Vlada Rs (2014), „Siromaštvo u Srbiji 2011., 2012. i 2013. godine“, Beograd.
  • 18. RELATIVNO SIROMAŠTVO Relativna linija siromaštva (koja se određuje kao 60% medijane lične potrošnje po potrošačkoj jedinici) pokazuje da je u Srbiji u 2012. bilo siromašno 24.6% stanovništva. Linija relativnog siromaštva u 2012. iznosila je 13.680 dinara mesečno po potrošačkoj jedinici.
  • 19. Siromašni u Srbiji - Relativna linija siromaštva 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. LS=7.171 LS=7.747 LS=8.923 LS=9.583 LS=9.763 14,4% 13.4% 13.2% 13.6% 14.5% Izvor: Republički zavod za statistiku
  • 20. Prema podacima istraživanja SILC u 2012. godini, stopa rizika siromaštva (učešće lica čiji je dohodak po potrošačkoj jedinici manji od 60% medijane ekvivalentnog dohotka u ukupnoj populaciji) iznosila je 24.6%. Prag rizika od siromaštva ili relativna linija siromaštva iznosila je 13.680 dinara. Siromašni u Srbiji - Relativna linija siromaštva
  • 21. SiromaSiromaštvo u Srbijištvo u Srbiji Osnovni cilj sprovođenja SSS je bio da se apsolutno siromaštvo u Srbiji prepolovi do 2010. godineprepolovi do 2010. godine.. • 2002. godine - 14% ili oko 1 milion ljudi u Srbiji je bilo siromašno. • 2007. godine - siromaštvo je smanjeno na 6.6%. • 2008. godine - 6.1% građana je živelo ispod apsolutne linije siromaštva • 2009. godine – 6.9% građana je živelo ispod apsolutne linije siromaštva • 2010. godine - 9.2% građana je živelo ispod apsolutne linije siromaštva
  • 23. • Dubina (jaz) siromaštva - predstavlja razliku prosečnog prihoda stanovništva koje živi ispod linije siromaštva i same linije siromaštva. • Ova mera pokazuje visinu sredstava po stanovniku koju bi trebalo podeliti siromašnima kako bi se iskorenilo siromaštvo. • Izražava se kao procenat od granice siromaštva.
  • 24. Na primer: • U EU dubina siromaštva je u 2008. godini iznosila 22%, što znači da su siromašnima u proseku potrebni za toliko viši prihodi kako bi izašli iz siromaštva. • U Srbiji je dubina siromaštva iznosila 23.6%. • Najveći jaz (32.3%) zabeležen je u Rumuniji.
  • 25. • Oštrina siromaštva - upotpunjuje sliku o siromaštvu zemlji jer pokazuje koliko su siromašni siromašni. • To je indikator koji uzima u obzir to što se neki siromašni nalaze dublje u siromaštvu, odnosno dalje ispod linije siromaštva od drugih. • Dubina i oštrina siromaštva, uz % stanovništva ispod linije siromaštva, predstavljaju osnovne mere siromaštva i obično se posmatraju zajedno.
  • 26. U oba slučaja se u računanje uključuju samo domaćinstva ispod linije siromaštva. I dubina i oštrina siromaštva su manji u gradskim područjima. Bitne su za vođenje socijalne politike za smanjenje siromaštva.
  • 27. Ko su siromašni u Srbiji? Najveći procenat siromašnih je u kategoriji nezaposlenih Procenat siromašnih u gradskim područjima je niži nego u ruralnim područjima. Najugroženija su domaćinstva sa 6 i više članova Takodje i deca do 13 godina.
  • 29. Procenat siromašnih prema tipu naselja – Apsolutna linija siromaštva 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Gradsko područje 5,3 6,0 5,0 4,9 5,7 4,7 6,0 6,3 Vangradsko područje 13,3 11,2 7,5 9,6 13,6 9,4 12,3 12,0 Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6 Izvor: Vlada RS (2014) „Drugi nacionalni izveštaj o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva u Republici Srbiji“, Beograd.
  • 30. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Grad Beograd 4,3 2,4 2,9 3,8 5,3 3,7 3,1 5,6 Vojvodina 8,6 11,9 6,8 4,9 6,8 6,2 9,3 5,6 Centralna Srbija 10,7 9,0 7,0 9,3 12,0 8,3 10,8 11,8 Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6 Procenat siromašnih po regionima
  • 31. Procenat siromašnih prema tipu domaćinstva 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Jednočlana 8,6 8,8 6,6 5,7 5,6 4,0 4,9 6,4 Dvočlana 8,7 9,2 5,5 5,6 5,9 5,4 5,0 6,3 Tročlana 5,2 4,9 5,1 5,0 7,0 3,4 7,6 5,4 Četvoročlana 5,7 5,3 4,7 4,7 7,1 5,0 6,9 5,3 Petočlana 8,3 8,1 5,2 5,7 11,7 8,8 13,8 12,7 Šestočlana i više 17,3 14,4 10,0 14,2 16,4 13,5 14,3 16,9 Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6
  • 32. Procenat siromašnih prema godinama starosti 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Deca do 13 11,6 11,2 7,3 9,8 13,7 10,0 12,5 11,9 Deca od 14 do 18 11,7 8,8 6,9 8,4 9,1 9,4 12,0 10,2 Odrasli od 19 do 24 7,2 6,6 5,9 7,5 11,5 7,7 12,3 10,6 Odrasli od 25 do 45 8,4 7,4 5,0 6,4 8,9 6,3 8,6 7,6 Odrasli od 46 do 64 7,0 6,6 5,4 5,3 8,0 5,7 7,7 8,2 Stari 65 i više godina 10,0 10,3 7,5 7,5 7,9 6,2 6,9 7,4 Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6
  • 33. Procenat siromašne dece i odraslih 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Deca 11,6 10,5 7,1 9,3 12,2 9,8 12,3 11,4 Odrasli 8,2 7,8 5,8 6,4 8,5 6,2 8,1 8,0 Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6
  • 34. Procenat siromašnih prema obrazovanju nosioca domaćinstva 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Nezavršena osnovna škola 21,0 18,8 9,0 14,8 14,2 16,5 19,5 21,9 Osnovna škola 13,7 13,2 10,5 9,2 12,7 11,1 15,0 15,1 Srednja škola 5,5 5,4 4,8 3,0 4,8 4,0 5,6 5,9 Viša škola 0,6 0,1 2,7 1,8 2,4 2,5 2,3 2,0 Visoka škola 1,8 0,4 1,9 0,6 0,8 - 0,7 1,8 Ukupno 8,8 8,3 6,1 6,9 9,2 6,8 8,8 8,6
  • 35. Siromaštvo u EU Savet Ministara EU je 1975. godine definisao siromašne kao “pojedince ili porodice čiji su resursi toliko mali da ih isključuju iz minimuma prihvatljivog načina života u državi članici u kojoj žive”. Resursi su definisani kao “dobra, novčani prihodi i usluge iz javnih i privatnih izvora”. Na taj način siromaštvo je definisano u relativnom smislu.
  • 36. Siromaštvo u EU • EU meri relativno siromaštvo • Procenat stanovništva koje živi u riziku od siromaštva u zemljama članicama EU varira između 10% i 23% • Najniža stopa siromaštva je u Holandiji i Češkoj Republici • Najveći rizik od siromaštva beleži se u Letoniji. Rizik od siromaštva visok je i u mediteranskim i baltičkim zemljama.
  • 37. Prelazak sa koncepta smanjenja siromaštva na koncept socijalne inkluzije. Ovaj prelazak je motivisan potrebom da se mere Vlade usklade sa politikama EU koje vode delotvornijoj socijalnoj koheziji.
  • 38. Socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Termini socijalna (društvena) uključenost i socijalna (društvena) isključenost predstavljaju dva aspekta istog fenomena.
  • 39. Socijalna (društvena) isključenost je na nivou EU, definisana kao proces kojim su određeni pojedinci gurnuti na ivicu društva i sprečeni u punom učestvovanju u društvu zbog svog siromaštva ili nedostatka osnovnih znanja i mogućnosti za doživotno učenje ili kao rezultat diskriminacije. Ovakve pojave, pojedinca ili grupe stanovništva udaljavaju od mogućnosti za zaposlenje, ostvarivanje prihoda i mogućnosti obrazovanja, kao i od društvenih mreža i aktivnosti u zajednici. Ovakvi pojedinci imaju malo pristupa institucijama, organima vlasti i procesima donošenja odluka što utiče na njihov pojačan osećaj nemoći i nemogućnosti da utiču na sopstveni život.
  • 40. • Socijalna (društvena) uključenost - se definiše kao proces koji omogućava da oni koji su u riziku od siromaštva i društvene isključenosti dobiju mogućnost i sredstva koja su potrebna za puno učešće u ekonomskom, društvenom i kulturnom životu i postizanju životnog standarda i blagostanja koji se smatraju normalnim u društvu u kojem žive. • Društvena uključenost osigurava veće učešće građana u donošenju odluka što utiče na njihove živote i ostvarenje osnovnih prava.
  • 41. Leaken indikatori - su instrument za standardizovano merenje društvene uključenosti na nivou EU. Osnovni skup zajedničkih Laken indikatora otvoren je za preispitivanje i usavršavanje, a podaci o društvenoj uključenosti prikupljaju se SILC anketom (standardizovanom za sve članice EU). Nacionalno specifični indikatori su instrument kojim se ispituje uskraćenost društvenih grupa u specifičnim nacionalnim uslovima.