2. Uvod
•živčani sustav nadzire i usklađuje djelovanje svih dijelova tijela
•u svakom trenutku živčani sustav putem osjetila prima velik broj podražaja
(impulsa), koje rasčlanjuje i integrira, te ovisno o njihovoj važnosti, prenosi
odgovore izvršnim organima
• velika većina tih informacija se odmah odbacuje jer su nevažne
• manji dio informacija uporabi se odmah (refleksne radnje)
•podjela živčanog sustava na 3 cjeline:
1. središnji živčani sustav – mozak i moždina
2. periferni živčani sustav – mozgovni i moždinski živci
3. autonomni živčani sustav – simpatikus i parasimpatikus
3. Živčane stanice i živci
ŽIVČANE STANICE (neuroni)
• osnovne funkcijske jedinice živčanog sustava
• smješteni su u:
a) središnjem živčanom sustavu
b) živčanim čvorovima priključenim uz periferne živce – ganglijima
• građa:
• dendriti – kratki citoplazmatski izdanci
• primaju impuls od drugih neurona
• soma – tijelo
• sadrži jezgru
• aksoni (neuriti) – dugi citoplazmatski izdanci
• prenose podražaj drugim neuronima
• mogu biti vrlo dugački, do 1m
5. Sinapsa (synapsis) – veze između pojedinih neurona ili između
neurona i ciljnog tkiva (npr. mišić)
6. Moždane ovojnice, mozgovnice (meninges)
•sustav ovojnica koji omata središnji živčani sustav (CNS)
•primarna uloga je zaštita CNS-a
•razlikujemo 3 moždane ovojnice:
1. tvrda mozgovnica – dura mater
• vanjska ovojnica građena od gustog veziva
• čine ju 2 međusobno spojena lista, od kojeg je vanjski ujedno i periost lubanjskuh kosti
• sadrži venske sinuse – ravni, poprečni i zatiljni, u kojima se skuplja lubanjska venska krv
• podvostručenja dure čine pregrade koje odjeljuju lubanjsku šupljinu (falx cerebri, tentorium cerebelli)
2. paučinasta ovojnica – arachnoidea mater
• srednja ovojnica koja nalikuje paučini
• vezivnim nitima povezuje vanjsku i unutarnju ovojnicu
3. meka ovojnica – pia mater
• unutarnja nježna ovojnica
• prislanja se na površinu mozga i moždine, prati površinu mozga, uvlači se u brazde..
9. • vanjsku ovojnicu – duru mater, nazivamo još i pachymeninx
• meke ovojnice – pia mater i arachnoidea, nazivaju se još i leptomeninx
• između ovojnica se nalaze prostori:
a) subarahnoidalni prostor (lat. spatium subarachnoideum)
• prostor između arahnoideje i pije mater
• u normalnim uvjetima njime protječe cerebrospinalna tekućina (mozgovnomoždinska tekućina -
lat. liquor cerebrospinalis)
• krvarnje u taj prostor naziva se SAH (subarahnoidalna hemoragija)
• u normalnim uvjetima dura mater je pričvršćena uz kosti lubanje i kralješke sa jedne strane, a sa druge
povezna je sa paučinastom ovojnicom - ako usljed nekih uzroka (trauma) slojevi se odvoje može
nastati:
b) subduralni prostor
• između dure i paučinaste ovojnice
• nakupljanje krvi – subduralni hematom
c) epiduralni prostor
• između kosti i dure mater
• nakupljanje krvi – epiduralni hematom
10. Cerebrospinalni likvor (CSL)
•mozgovno-moždinska tekućina (liquor cerebrospinalis) je bezbojna bistra
tekućina koja se stvara u koroidnim spletovima (plexus choroideus)
mozgovnih klijetki
•protječe kroz subarahnoidalni prostor mozga i moždane komore
•tvori tekući zaštitni omotač oko mozga i kralješnične moždine
• štiti od ozljeda pri naglim kretnjama
• ublažava udarce (amortizira lubanju)
• usklađuje tlak u lubanji i kralješničnom kanalu kod edema mozga se smanji količina
CSL, a nakon izliječenja se ponovno poveća
• prenosi tvari iz mozga i moždine u krvni optjecaj i obratno
•likvor se pretežno apsorbira u arahnoidalnim resicama (villima)
11. 4 mozgovne klijetke / komore (ventriculi cerebri)
• prostori u mozgu ispunjeni likvorom
• 2 postrane klijetke (ventriculus lateralis)
• treća klijetka – s 4. klijetkom povezana je uskom cjevčicom – vodovodom (aqueductus mesencephali)
• četvrta klijetka
14. Središnji živčani sustav (CNS)
•obuhvaća mozak i kralješničnu moždinu smještene u lubanjskoj šupljini i u
kralješničnom kanalu
•zaštićen je koštanom oblogom, ovojnicama i CSL-om
•sastoji se od 2 vrste stanica:
1) živčane stanice (neuroni)
2) potporne stanice (glija-stanice)
• živčane se stanice uvijek nalaze u skupinama
• osjetni neuroni nalaze se uz motoričke neurone, te pružaju izdanke do ciljnih organa
• u mozgu i moždini nalazimo područja:
a) sive tvari – ispunjena neuronima (tijelima neurona)
b) bijele tvari – ispunjena mijeliniziranim živčanim vlaknima
15. Kralješnična moždina (medulla spinalis)
•smještena u kralješničnom kanalu gdje je pričvršćena zupčastim svezama
•valjkasta tvorba duga oko 40-50 cm, a debela oko 1 cm
•naglo završava u razini L-2, u obliku čunja (conus medullaris)
•ima 2 odebljanja (intumescencije):
• vratno (intumescentia cervicalis) – nastaje ručni splet (plexus brachialis)
• slabinsko–križno (intumescentia lumbosacralis) – polaze živci za noge i
zdjelične organe
•na obje strane moždine iz pojedinih segmenata izlaze po 2 snopa živčanih
vlakana koji oblikuju korjene moždinskih živaca:
a) prednji korijen (radix anterior)
b) stražnji korijen (radix posterior)
17. • korjeni moždinskih živaca su vlakna neurona koji se
nalaze u sivoj kralješničnoj moždini, te oblikuju
osjetne, motorne ili mješovite živce
• postoji 31 par živčanih korjenova
• izlaze kroz međukralješnične otvore (formanina
intervertebralia)
• u svakom stražnjem korjenu uklopljen je čvor –
ganglion spinale, koji oblikuju osjetne živč. stanice
• ispod razine L-2, u donjem slabinskom i križnom
dijelu kralješničnog kanala nalaze se samo završni
dijelovi živčanih korjenova, koji nalikuju na konjski
rep – cauda equina
• prednji i stražnji korjenovi se ubrzo nakon izlaska
spajaju u spinalne živce, koji u cervikalnom i
lumbalnom dijelu čine živčane spletove
18. • sredinom kralješnične moždine prolazi kanal – canalis centralis
• siva tvar (substantia grisea) nalazi se u sredini moždine
• nalik je na slovo H ili leptira
• sadrži odebljanja koja se nazivaju rogovi, a čine ih nakupine tijela
neurona
• prednji rog (cornu anterius) – iz njega izlaze prednji korjenovi
sadrže motoričke stanice (motoneurone)
• stražnji rog (cornu posterius) – iz njega izlaze stražnji korjenovi
sadrže osjetne stanice (senzorni neuroni)
• bijela tvar (substantia alba) okružuje sivu tvar
• tvore ju živčana vlakna (aksoni) bogati mijelinom
• postoje uzlazna dovodna (aferentna) i silazna odvodna
(eferentna) vlakna
19. Refleksni luk
•refleks je urođena, nesvjesna (automatska) reakcija na izvanjski podražaj
•refleksni luk ima 5 osnovnih sastavnica:
1. receptore
2. dovodna (aferentna) osjetna živčana vlakna
3. integracijsko središte
4. odvodna (eferentna) motorička vlakna
5. izvršitelj (efektor) – skeletni/glatki mišići, žlijezde…
21. • refleksi mogu biti:
a) monosinaptički – uključena je samo 1 sinapsa,
tj. sudjeluju samo 1 aferentni i eferentni neuron
• vrlo brzi, događaju se u djeliću sekunde
• refleksi rastezanja – npr. patelarni refleks
b) multisinaptički – veći broj neurona i sinapsi
• sporiji od monosinaptičkih
• npr. naglo odmicanje ruke od užarene peći
22. Mozak (encephalon)
•obuhvaća:
a) mozgovno deblo
• povezuje mozak s kralješničnom moždinom
• čine ga:
1) srednji mozak
2) most
3) produžena moždina
b) mali mozak
• prekriva dorzalnu stranu mozgovnog debla
c) veliki mozak
• čine ga dvije polutke odijeljene uzdužnom pukotinom, fissura longitudinalis
• prosječno teži oko 1400g
24. Mozgovno deblo (truncus encephali)
•sačinjava ga:
a) srednji mozak (mesencephalon)
• povezuje most s međumozgom
• sadrži jezgre živaca pokretača oka (III. i IV. mozgovni živac)
b) most (pons)
• sadrži važna autonomna središta, mozgovne putove, jezgre V. – VIII. mozgovnog živca
c) produžena moždina (medula oblongata)
• sadrži dno rombičnu jamu koja čini dno 4. mozgovne klijetke
• s prednje (ventralne) strane nalazi se fissura mediana anterior, koja ju dijeli na dvije polovice
• siva tvar u produženoj moždini sadržava motoričke i osjetne jezgre IX., X., XI., XII. mozg. živca
• sadrži vitalna središta – dišni (respiracijski) centar + središta za kašalj i kihanje, središte za
regulaciju srčanog rada i arterijskog tlaka, središta za žvakanje, gutanje, sisanje, povraćanje…
• bijelu tvar čine uzlazni i silazni putovi
• mrežasta tvorba (formatio reticularis) – usklađuje djelovanje vitalnih centara
26. Mali mozak (cerebellum)
•smješten u stražnjoj lubanjskoj jami, izsredišnji crvoliki
dio što ih spaja (vermis)
•nad mozgovnog debla (dorzalno)
•ima 2 polutke (hemispheria) i sadrži:
• koru (cortex cerebelli) – siva tvar
• bijelu tvar (subastantia alba)
• supkortikalne jezgre
•na presjeku kroz vermis raspored sive i bijele tvari
oblikuje crtež nazvan životno stablo ili drvo života
(arbor vitae)
29. • osnovne zadaće malog mozga su:
1) prigušivanje i usklađivanje pokreta
• prima informacije iz motoričke mozgovne kore te iz izvršnih organa sa periferije
• raščlanjuje i procjenjuje željenu kretnju, te po potrebi šalje ispravljačke
(inhibicijske) impulse u motoričku mozgovnu koru
• brze i fine (istančane) kretnje prilikom oštećenja malog mozga naročito izostaju
• također je poremećen i govor – usklađen rad velikog broja mišića
2) održavanje ravnoteže
• obavlja zajedno s vestibularnim aparatom u srednjem uhu
• oštećenja malog mozga uzrokuju poremećaje ravnoteže pri obavljanju brzih i
naglih pokreta
30. Veliki mozak (cerebrum)
•smješten u lubanjskoj šupljini
•površina velikog mozga je neravna
sastoji se od mozgovnih vijuga (gyri), između kojih se nalaze brojne brazde (sulci)
•s gornje strane mozak je razdijeljen vrlo dubokom uzdužnom pukotinom (fissura
longitudinalis) na dvije polutke (hemispheria)
polutke međusobno povezuje žuljevito tijelo (corpus callosum)
•na svakoj od hemisfera mozga razlikujemo 4 režnja:
1) čeoni (lobus frontalis)
2) slijepoočni (lobus temporalis)
3) tjemeni (lobus parietalis)
4) zatiljni (lobus occipitalis)
31. • središnja brazda (sulcus centralis) odjeljuje čeoni od
tjemenog režnja
• postrana brazda (sulcus lateralis) razdvaja čeoni od
sljepoočnog režnja
• dijelovi kore mozga ispred ovih brazda (frontalni režanj)
upravljaju pokretima (motorikom), a dijelovi iza sadrže
osjetna središta
• veliki mozak na presjeku sadrži:
a) sivu tvar (izvana) – tijela neurona
• 2-5 mm debljine
b) bijelu tvar (iznutra) – mijelinizirana živčana vlakna
32. MOZGOVNA KORA (cortex cerebri) = siva tvar
• sloj stanica koje su razmještene u šest redova
• površina sive kore je brazdanjem znatno povećana – sadrži velik broj neurona
• područje kore ispred središnje brazde – precentralne vijuge (gyrus precentralis), jest
pokretačko (motoričko) područje
• sadrži primarna i sekundarna motorička središta
• primarno motoričko središte upravlja pojedinom skupinom mišića suprotne strane
tijela – npr. stiskanje šake, fleksija potkoljenice, ekstenzija podlaktice…
• sekundarna motorička središta omogućuju združene kretnje i smišljenu uporabu
mišića (npr. za govor, pisanje…)
• područje kore iza središnje brazde – postcentralna vijuga (gyrus postcentralis), jest
osjetno (senzibilno) područje
• sadrži primarna osjetna središta
• prihvaćaju osjetne informacije od receptora s periferije, npr. iz kože
• slušna središta smještena su u gornjem dijelu temporalnog režnja
• vidno središte smješteno je na medijalnoj strani okcipitalnog režnja
35. • BAZALNE JEZGRE (nuceli basales) – nakupine sive tvari u dubini bijele tvari
• važne za motoriku
• npr. nucleus caudatus, nucleus lentiformis…
• OBRUBNI (LIMBIČNI) SUSTAV
• usklađuje pamćenje i ponašanje, autonomne i endokrine funkcije,
spolni život, emocije…
• MEĐUMOZAK (diencephalon)
• između srednjeg mozga (mesencephalon) i polutki velikog mozga
• dijelovi:
a) brežuljak (thalamus)
• sadrži važna središta za osjet i pokrete
• kroz njega prolazi i prekapča se velik broj živčanih puteva
b) podbrežje (hypothalamus)
• nadzire za život vitalna zbivanja – spavanje, tjelesnu
temperaturu, izmjenu tvari…
• putem hipofize upravlja djelatnošću endokrinih žlijezda
36. MOZGOVNA SRŽ – bijela mozgovna tvar
• oblikuju je mijelinizirani snopovi:
• projekcijskih vlakana
dovodni putovi s periferije u mozak
odvodni putovi iz mozga u periferiju
• združujućih (asocijacijskih) vlakana
između pojedinih dijelova kore u istoj polutki
• spojnih (komisuralnih) vlakana
povezuju lijevu i desnu moždanu polutku
najvažnija spojnica je žuljevito tijelo (corpus calosum)
37. Nastanak i prijenos osjetnih informacija
RECEPTOR (na periferiji) osjetna dovodna (aferentna)
živčana vlakna kroz spinalne živce stražnji rog sive
tvari kralješnične moždine osjetna kora velikog
mozga (gyrus postcentralis)
• iz glave se osjet prenosi kranijalnim živcima do produžene
moždine
• na putu prema kori velikog mozga se uzlazna živč. vlakna
prekapčaju i tvore brojne sinapse
• većina osjetnih vlakana prolazi kroz talamus te se ukrižuje i
prelazi na suprotnu stranu (spinotalamički putevi)
•nesvjesni podražaji dubokog osjeta iz mišića i zglobova važni
za održavanje ravnoteže idu spinocerebelarnim putovima do
malog mozga
38. Nastanak i prijenos motoričkih podražaja
1. primarno motoričko područje smješteno je u precentralnoj vijugi
frontalnog režnja
• najzastupljenija su područja za mišićje šake i za govorno mišićje
2. kortikospinalni (piramidni) put
• ukrižuje stranu i poput vrpce se spušta kralješničnom moždinom
• na putu dolazi do prekapčanja u različitim razinama prednjih rogova
kralj. moždine
• kortikonuklearni put – kratki put koji spaja motornu koru s jezgrama
kranijalnih živaca
3. prednji korjenovi spinalnih živaca
4. mišićno-živčane sinapse na periferiji
u usklađivanju motorike sudjeluju i bazalne jezgre,
mozgovno deblo i mali mozak
39. Umne (intelektualne) funkcije
•najviše mozgovne djelatnosti – svijest i mišljenje, pamćenje
i učenje, osjećaji i ponašanje…
SVIJEST - spoznaja o vlastitom opstojanju i doživljaju sebe i
okoline
•uključuje sposobnost mišljenja, tj. oblikovanja pojmova,
rasuđivanja i zaključivanja
•sudjeluju različita područja kore velikog mozga, npr.:
• Wernickeovo interpretacijsko područje – pri oštećenju osoba
vidi slike ili riječi ali ih ne može povezati u suvisli smisao
• sekundarna (asocijacijska) vidna područja – kod oštećenja
osoba vidi napisanu riječ ali ne prepoznaje njezino značenje
• prefrontalno područje – oštećenja uzrokuju promjene
raspoloženja i nemogućnost koncentracije na određenu misao
41. PAMĆENJE – sposobnost vraćanja u svijest neke spoznaje
• kratkotrajno
• dugotrajno – višekratnim ponavljanjem informacija, kratkotrajno pamćenje može
prijeći u dugotrajno – temelj učenja
OSJEĆAJI (emocije) – doživljaj su našeg vrednovanja i vlastitih odnosa prema ljudima i
predmetima, događanjima te osobnim postupcima
PONAŠANJE – ovisi o stečenim prijašnjim iskustvima
• osim kore mozga, odgovorni su i limbički sustav te hipotalamus
GOVOR – iznimno važan u komunikaciji među ljudima
• u ostvarenju govora sudjeluju brojna mozgovna središta, te različiti organi
• Wernickeovo govorno područje (area) – u stražnjem dijelu slijepoočnog režnja,
odgovorna za promišljanje i odabir riječi
• Brocino motoričko govorno područje (area) – u donjoj frontalnoj vijuzi, odgovorno za
aktivaciju i usklađivanje mišića važnih za govor (nakon što smo odlučili nešto izreći)
42. Periferni živčani sustav
•povezuje središnji živčani sustav sa svim tkivima u tijelu
•periferne živce, prema području vezivanja sa CNS-om, dijelimo na:
• lubanjske (kranijalne, mozgovne)
• moždinske (spinalne)
43. LUBANJSKI (KRANIJALNI) ŽIVCI – nn. craniales
• ima 12 parova kranijalnih živaca
• oživčuju područje glave i vrata
• označavamo ih rimskim brojevima od I. – XII.
I. Njušni živac (n. olfactorius)
• osjetni živac - vodi osjet njuha
• počinje u gornjem dijelu nosne šupljine, brojnim
snopićima (fila olfactoria) koji ulaze u lubanju kroz
laminu cribrosu etmoidne kosti
II. Vidni živac (n. opticus)
• osjetni živac – prenosi osjet vida
• počinje u očnoj jabučici od discusa vidnog živca, prolazi
kroz očnu šupljinu i ulazi u lubanju u području baze
• ispred hipofize se živci obiju strana djelomično ukrižuju i
tvore vidno raskrižje (chiasma opticum)
44. III. Živac pokretač oka (n. oculomotorius)
• motorički živac
• inervira sve poprečno-prugaste mišiće koje pokreću
oko, osim gornjeg kosog mišića i lateralnog ravnog
mišića
IV. Koloturni živac (n. trochlearis)
• motorički živac
• inervira gornji kosi mišić oka (m. obliquus superiori)
VI. Živac odmicač (n. abducens)
• motorički živac
• inervira lateralni ravni mišić oka (m. rectus lateralis)
• sva tri živca ubrajamo u motoričke živce, čije se jezgre nalaze u ponsu moždanog debla
• odgovorni su za bulbomotoriku – pokretanje očne jabučice
46. V. Trodjelni živac (n. trigeminus)
• počinje iz ponsa moždanog debla
• pri vrhu piramide sljepoočne kosti oblikuje trigeminalni ganglij
(ggl. trigeminale / ggl. Gasseri), gdje se dijeli na 3 grane:
1. ramus ophtalmicus
2. ramus maxillaris
3. ramus mandibularis
• ti živci sadrže osjetna vlakna za gotovo sve dijelove glave
• ramus mandibularis sadrži motorička vlakna za žvačne mišiće
VII. Lični živac (n. facialis)
• izlazi iz ponsa prolazi kroz unutarnji sluhovod kroz kanal u temporalnoj kosti izlazi
u područje lica
• sadrži:
a. motorička vlakna – za potkožne mišiće lica
b. senzorna vlakna – za prednji dio jezika
c. autonomna (parasimpatička) vlakna – za suznu žlijezdu i slinovnica
48. VIII. Predvornopužnički živac (n. vestibulocohlearis)
• osjetni živac kojeg tvore:
a) n. vestibularis
• iz predvorja i polukružnih kanalića uha vodi statički
osjet, te obavijesti o položaju i kretanju glave
b) n. cohlearis
• vodi osjet sluha iz pužnice unutarnjeg uha
IX. Jezičnoždrijelni živac (n. glossopharyngeus)
• mješoviti živac koji sadrži:
• osjetna vlakna – srednje uho, stražnji dio jezika, ždrijelo
• motorička – inervira mišiće ždrijela
• autonomna vlakna
49. X. Lutajući živac (n. vagus)
• najduži i vrlo razgranati kranijalni živac
• najveći je parasimpatički živac AŽS-a
• iz lubanje izlazi kroz jugularni otvor, spušta se kroz
vrat i prsni koš sve do trbušne šupljine
• mješoviti je živac koji sadrži:
• motorička vlakna za mišiće grkljana (larynx)
• osjetna vlakna za sluznicu jezika
• parasimpatička vlakna za srce, glatko mišićje i
žlijezde u jednjaku, dušniku, bronhima,
plućima, želucu, crijevima i zdjeličnim organima
51. XI. Pridodani živac (n. accessorius)
• nosi motorička vlakna za mišiće vrata, ramena i ždrijela
XII. Podjezični živac (n. hypoglossus)
• motorički živac za mišićje jezika
54. MOŽDINSKI (SPINALNI) ŽIVCI – nn. spinales
•povezuju kralješničnu moždinu s ostalim dijelovima tijela
•postoji 31 par spinalnih živaca segmentalno raspoređenih u:
− 8 vratnih
− 12 prsnih
− 5 slabinskih
− 5 križnih
− 1 trtični
56. • VRATNI ŽIVČANI SPLET (plexus cervicalis)
• čine ga prva 4 vratna živca (C1-C4)
• osjetno oživčuju kožu vrata
• motorički ogranci inerviraju vratno mišičje
• važan motorički ogranak vratnog spleta je n. phrenicus
• RUČNI ŽIVČANI SPLET (plexus brachialis)
• čine ga donja 4 vratna živca i prvi prsni živac (C5-Th1)
• daje osjetne ogranke za kožu u području ramena i ruke
• motorni ogranci inerviraju pokretačko mišićje ramena i ruke
Pazušni živac (n. axillaris)
• kratak mješoviti živac koji oživčuje kožu i mišiće ramena
Palčani živac (n. radialis)
• motorno inervira m. triceps brachii, te lateralnu i stražnju skupinu podlaktičnih mišića
• osjetno inervira kožu stražnje strane nadlaktice i podlaktice, hrbat šake, kožu prstiju
Središnji živac (n. medianus) – inervira kožu i mišiće podlaktice, šake i prstiju
Lakatni živac (n. ulnaris) – djelomično inervira kožu i mišićje podlaktice, šake i prstiju
58. PRSNI ŽIVCI (nn. thoracici) - 12 pari
• putem međurebrenih živaca (nn. intercostales) inerviraju međurebrene mišiće
• daju i osjetna živčana vlakna za pleuru i peritoneum, te kožu lateralne i prednje
stjenke prsnog koša i trbuha
SLABINSKI ŽIVČANI SPLET (plexus lumbalis)
• čine ga mješoviti živci koji inerviraju kožu i mišićje donjeg dijela trbuha i spolnih organa,
te bedra i golijeni
Bedreni živac (n. femoralis)
• motorički inervira mišiće zdjelice i prednju skupinu bedrenih mišića
• osjetno inervira kožu prednje i medijalne strane bedara i golijeni
KRIŽNI ŽIVČANI SPLET (plexus sacralis)
Živac kuka (n. ischiadicus)
• najveći je živac ljudskog tijela i dopire u stražnji dio bedara, gdje daje osjetne i
motoričke grane za kožu i mišiće stražnje bedrene skupine
• u poplitealnoj jami dijeli se na n. tibialis i n. peroneus inerviraju kožu i mišićje
potkoljenice i stopala
60. Autonomni (vegetativni) živčani sustav
•dio živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje
•uloge:
• nadzire djelatnosti unutarnjih organa – samostalno upravlja vitalnim organima
• upravlja radom mišićja koje nisu pod utjecajem naše volje – srčani mišić, glatko
mišićje krvnih žila i crijeva i dr.
• upravlja radom žlijezda
•nadređeno središte cijelog AŽS nalazi se u hipotalamusu
•AŽS se sastoji od 2 dijela:
• simpatikus
• parasimpatikus
djelovanje u većini organa im je suprotno, ali je usklađeno i uravnoteženo
61. SIMPATIČKI DIO (pars sympathica)
• započinje na lateralnoj strani prednjeg roga kralješnične
moždine, od C8-L3
• sa motoneuronima izlaze kroz prednje korijene, te se
potom odjeljuju i priključuju simpatičkom lancu
• simpatički lanac (truncus sympathicus) – tvori ga niz nakupina
neurona što oblikuju prevertebralne simpatičke ganglije
• u čvorovima lijevog i desnog simpatičkog lanca dio se
simpatičkih vlakana prespaja i priključuje mješovitim
živcima – odlaze do srca, glatkog mišićja krvnih žila, crijeva,
dišnih, mokraćnih i spolnih organa, žlijezda…
63. PARASIMPATIČKI DIO (pars parasymphatica)
• oživčuje sve organe kao i simpatički dio, ali suprotno djeluju
• polazi iz mozgovnog debla i iz križnog dijela kralješnične moždine
• mozgovni dio
− parasimpatička vlakna se priključuju III., VII, IX. i X. kranijalnom živcu
− n. vagus (X.) – najvažniji parasimpatički živac, inervira srce, dišni i
probavni sustav
• križni dio
− parasimpatički opskrbljuje organe male zdjelice i donje udove
64. • vlakna AŽS-a iz njihovih centara ne sežu neprekinuta do ciljnih organa i tkiva, već se
prekopčavaju u ganglijima
− preganglijska vlakna
− postganglijska vlakna
• simpatička i parasimpatička vlakna na svojim završecima izlučuju 2 vrste
neurotransmitera:
− postganglijska parasimpatička vlakna izlučuju acetilkolin – kolinergična vlakna
− acetilkolin se veže za muskarinske i nikotinske receptore
− postganglijska simpatička vlakna izlučuju adrenalin – adrenergična vlakna
− adrenalin se veže za alfa i beta receptore
− sva preganglijska vlakna su kolinergična
• simpatikus i parasimpatikus imaju oprečna djelovanja
SIMPATIKUS PARASIMPATIKUS
ubrzava i pojačava rad srca usporava frekvenciju i smanjuje
kontraktilnost miokarda
širi zjenice sužava zjenice
širi bronhe sužava bronhe