3. 3
9.3.1. Prednja grupa mišića potkolenice ...................................................39
9.3.2. Zadnja grupa mišića potkolenice.....................................................41
9.3.4. Mišići spoljašnje grupe potkolenice................................................44
9.4. Mišići stopala........................................................................................45
9.4.1. Dorzalni mišići stopala ...................................................................45
9.4.2. Plantarni mišići stopala...................................................................46 LITERATURA ............................................................................................... .48
4. 4
1. MIOLOGIJA
Mišić (musculus) jeste organ koji je sposoban da se kontrahuje, grči i da svojom kontrakcijom vrši pokret u zglobu. Pored toga, on je i elastičan, dozvoljava izvesno istezanje, i nakon toga vraća se na svoju prvobitnu dužinu.
Na svakom mišiću razlikuje se mesnati i tetivni deo. Mesnati ili crveni deo koji se pri kontrakciji skraćuje i zadebljava, naziva se trbuh mišića (venter ). Tetivni deo, tetiva (tendo ) je beličasta žilava i otporna. Ona se nalazi na krajevima mišića i predstavlja njegov pasivni deo koji prenosi snagu kontrakcije na skelet.
U sastav mišića ulaze poprečno prugasta mišićna vlakna, vezivno tkivo, krvni sudovi i živci. Mišićna vlakna koja su obavijena mrežastim i retkim kolagenim vlaknima vezivnog tkiva, udružuju se i obrazuju mišićne snopiće. Mišićni snopići su obavijeni i spojeni rastresitim vezivnim tkivom u manje i veće mišićne snopove. Rastresito vezivno tkivo, koje obavija i spaja mišićna vlakna, mišićne snopiće i snopove, predstavlja unutrašnji perimizijum mišića (perimisium internum). Trbuh mišića obavija spoljnji perimizijum (perimisium externum), omotač od rastresitog vezivnog tkiva, koji ga odvaja od okolnih mišića u posebnu anatomsku i funkcionalnu jedinicu.
1.1. POMOĆNI ORGANI PRIDODATI MIŠIĆU
Mišićima su pridodati : sluzne kese, tetivni omotači i fascije, organi koji ih fiksiraju in situ i olakšavaju im klizanje prilikom kontrakcije.
Sluzna kesa (bursa synovialis)- to je šupljina ograničena fibroznom membranom, čiju duboku stranu oblaže glatka sinovijalna opna. Ona odvaja mišić od čvrste površine i sprečava njegovo trenje i povredu prilikom kontrakcije.
Tetivni omotač (vagina tendinis)- iste je građe kao i sluzna kesa. Tetiva je sa svih strana obavijena fibroznom opnom, čija je duboka strana obložena glatkom sinovijalnom opnom. Tetivni omotači nalaze se na mestima gde tetive prolaze kroz osteofibrozne kanale, čiji zid sačinjavaju koštani žlebovi i arkade fibroznog tkiva. Kroz te kanale, zahvaljujući svome omotaču, tetiva klizi bez trenja prilikom kontrakcije mišića.
Fascija (fascia) - jeste beličasta fibrozna opnakoja omotava mišiće, pojedine ili čitave grupe. Fascije obrazuju rezistentne vezivne lože koje imaju potpornu ulogu pribora za kretanje. U tim ložama, mišići su fiksirani in situ, usled čega prilikom kontrakcije zadržavaju uvek svoj određeni pravac.
5. 5
Sl.1. - Mišići tela (prednja i zadnja strana)
2. MIŠIĆI TRUPA
Mišići trupa dele se na dorzalne i ventralne. U dorzalne spadaju mišići leđa, a u ventralne mišići trbuha, mišići grudnog koša i mišići vrata.
6. 6
3. MIŠIĆI LEĐA
Mišići leđa podeljeni su u dve osnovne grupe, površinsku i duboku, koje se razlikuju po obliku, glavnom dejstvu i nastanku.
Površna grupa se sastoji iz širokih pljosnatih mišića koji polaze sa rtnih nastavaka kičmenih pršljenova i jedni se završavaju na kostima ramena
(spinohumeralni mišići), a drugi na zadnjim delovima rebara (spinokostalni mišići).
Površni mišići leđa raspoređeni su u tri sloja. U zadnjem sloju su dva široka trouglasta mišića, gore trapezasti (m. trapezius) i dole najširi mišić leđa (m. latissimus dorsi). U srednjem sloju su podizač lopatice ( m. levator scapulae) i rombasti mišić (m. rhomboideus). U dubokom sloju nalaze se zakržljali spinokostalni mišići, gornji i donji zadnji zupčasti mišić (m. serratus posterior- superior et inferior).
M. Trapezius
On je široki trouglast mišić, koji svojom bazom polazi sa gornje linije potiljačne kosti ( linea nuchae superior), sa zadnje ivice vratne veze ( lig. nuchae) i sa rtnih nastavaka svih grudnih pršljenova, a završava se svojim vrhom na gornjoj usni lopatičnog grebena (spina scapulae) i na zadnjoj ivici spoljnog kraja ključnjače (extremitas acromialis).
Ovaj mišić snažno zabacuje rame ka kičmenom stubu. Njegovi gornji snopovi podižu rame i sprečavaju njegovo obaranje pod uticajem tereta. Donji snopovi obaraju rame ili podižu trup prema fiksiranom ramenu. Istovremenom kontrakcijom obrću lopaticu oko uzdužne osovine, pri čemu njen donji ugao ide napred i na gore. Srednji i donji snopovi priljubljuju uz grudni koš unutrašnju ivicu lopatice.
Inervacija- spoljna grana n. accesorius-a, bočna grana plexus cervicalis-a.
M. Latissimus dorsi
To je trouglast mišić, koji se gornjim krajem podvlači ispred trapezastog mišića. Njegova baza se pripaja na rtnim nastavcima šest poslednjih grudnih i svih slabinskih pršljenova, na središnom krsnom grebenu ( crista sacralis mediana) i na zadnjem delu bedrenog grebena (crista iliaca). Pored toga ovaj mišić se pripaja i na tri poslednja rebra i ponekad na donji ugao lopatice (angulus inferior scapulae) preko koga inače uvek prelazi. Završni deo ovog mišića prekriva donju i prednju stranu m. teres major-a, prelazi ispred ramenice i završava se svojom tetivom u međukvržnom žlebu ramenice (sulcus intertubercularis).
7. 7
Najširi leđni mišić privodi i uvrće nadlakticu. Kada su ruke fiksirane, rebarni snopovi ovog mišića podižu rebra i deluju kao pomoćni udisači. Spoljni delovi ovog mišića istovremenom kontrakcijom povećavaju krivinu kičmenog stuba, pritiskaju poslednja rebra i deluju kao snažni izdisači.
Inervacija- n. thoracodorsalis.
M. Levator scapulae
Polazi od zadnjih kvržica prva četiri vratna pršljena a završava se na gornjem uglu lopatice .
Ovaj mišić povlači nagore i napred lopaticu. Ako je lopatica fiksirana, povlači nazad vratni deo kičmenog stuba.
Inervacija- n. dorsalis scapulae.
M. Rhomboideus
Rombasti mišić pruža se koso upolje i na dole od rtnih nastavaka poslednja dva vratna i prva četiri leđna pršljena ka unutrašnjoj ivici lopatice.
Ovaj mišić povlači lopaticu naviše i unutra, prema kičmenom stubu. On je antagonist m. serratus anterior-a u odnosu na unutrašnju ivicu lopatice, koja spaja ova dva mišića istog pravca. Ova dva mišića obrazuju zajedno snažnu mišićnu vijugu, koja drži lopaticu priljubljenu uz grudni koš.
Inervacija- n. dorsalis scapulae.
Spinokostalni mišići
M. serratus posterior superior- silazi u polje od rtnih nastavaka dva zadnja vratna i dva prva grudna pršljena ka 2-5. rebru, lateralno od rebarnih uglova.
M. serratus posterior inferior- penje se upolje od rtnih nastavaka dva zadnja grudna i prva dva slabinska pršljena ka donjoj ivici četiri poslednja rebra.
Gornji zupčasti mišić podiže rebra, a donji ih obara i deluju kao vrlo slabi pomoćni respiratorni mišići.
Inervacija- nn. intercostales.
8. 8
Sl. 2. Površinski mišići leđa Sl. 3. Površinski mišići leđa
3.1. DUBOKI MIŠIĆI LEĐA
Duboki ili primarni mišići leđa pružaju se u vidu dve uzdužne mišićne mase pored rtnog grebena od zadnjeg dela koštanog karličnog prstena do baze lobanje. U slabinskom delu ovi mišići obrazuju snažnu, masivnu mišićnu masu koja omogućava raznovrsnost i preciznost pokreta vrata i glave. Duboki mišići leđa raspoređeni su u dva sloja površni i duboki. U površnom sloju su dva mišića m.erector spinae i površnije od njega u vratnom delu m.splenius. U dubokom sloju uz kičmeni stub nalaze se mnogobrojni kratki mišići između nastavaka dva susedna pršljena i dug, jako složeni m.transversospinalis. Kratki mišići pružaju se između rtnih nastavaka (mm.interspinalis), između poprečnih nastavaka (mm.intertransversarii), i između potiljačne kosti i prva dva vratna pršljena (subokcipitalni mišići).
M. Erector spinae
Idući od rtnog grebena u polje u saastavu ovog mišića ulaze tri mišića:
m.spinalis, m. longissinus i m. iliocostalis. Prvi mišić nalazi se samo u grudnom i vratnom delu trupa. Njegov grudni deo (m.spinalis thoracis) polazi sa rtnih nastavaka
9. 9
poslednja dva grudna i prva tri slabinska pršljena i završava se na rtnim nastavcima od trećeg do devetog grudnog pršljena. M.longissimus pruža se od krsne kosti do mastoidnog nastavka slepoočne kosti. M.iliocostalis pruža od bedrenog grebena do vratnih pršljenova.
M.erector spinae pri obostranoj kontrakciji snažno opruža kičmeni stub i glavu. Pri jednostranoj kontrakciji on savija bočno kičmeni stub i glavu i okreće ih na svoju stranu.
M. Splenius
Zavojni mišić penje se od rtnog grebena koso upolje, pozadi i spolja od dubokih mišića vrata, koje svojim tonusom drži priljubljene uz kičmeni stub. Gornji, širi deo ovog mišića predstavlja m.splenius capitis. Donji deo ovog mišića predstavlja m.splenius cervicis.
Zavojni mišić opruža, naginje i okreće glavu i vrat na svoju stranu.
M.transversospinalis
Pruža se neposredno uz kičmeni stub, od krsne kosti do drugog vratnog pršljena. Njegovi snopići prema broju preskočenih pršljenova, odnosno prema svojoj dužini svrstavaju se u slojeve i obrazuju: mišiće obrtače (mm.rotatores), mnogokraki mišići (m.multifidus) i polukičmeni mišić (m.seminispinalis)
M.transversospinalis pri obostanoj kontrakciji opruža kičmeni stub i glavu. Pri jednostranoj kontrakciji on savija bočno kičmeni stub i glavu i okreće ih na suprotnu stranu.
Subokcipitalni mišići
Između potiljačne kosti i prva dva vratna pršljena nalaze se pet kratkih mišića glave, četiri zadnja i jedan bočni: m.rectus capitis posterior minor et major, m. obliquus capitis superior et inferior, m. rectus capitis lateralis.
Oba prava mišića su opružači glave. Kosi donji mišići okreću glavu na svoju stranu, a gornji na suprotnu. Bočni pravi mišić pregiba glavu u stranu.
Svi duboki mišići leđa povezuju kičmeni stub za koštani karlični prsten kao snažne, zategnute elastične vrpce, i svojim međusobno odmerenim pokretima. Osiguravaju njegov normalan pravac i stabilnost pri raznim pokretima i stavovima tela.
Pored toga, oni se suprotstavljau dejstvu raznih spoljnih sila.
10. 10
4. MIŠIĆI TRBUHA
Između grudnog koša i gornje ivice karlice zategnusti su snažni pljosnati mišići trbušnog zida, koji se dele u dve grupe prednje - bočnu i zadnju. Bočni mišići su: jedan poprečni (m.transversus abdominis) i spolja od njega dva kosa mišića, unutrašnji i spoljašnji (m.obliquus abdominis internus et externus). U prednju grupu ulazi pravi trbušni mišić (m.rectus abdominis) i piramidalni mišić (m. pyramidalis). U zadnjem trbušnom zidu nalazi se i četvrtasti slabinski mišić (m. quadratus lumborum).
M. Rectus abdominis
Nalazi se uz srednju liniju trbuha. On polazi sa prednje strane pete, šeste I sedme rebarne hrskavice i sa vrha grudne kosti, a završava se na preponskoj kosti.
M. Pyramidalis
To je mali trouglasti mišić, čiji je vrh pričvršćen uz donji deo bele linije trbuha (linea alba). Svojom bazom on se pripaja na preponskoj kosti, ispred tetive pravog trbušnog mišića.
M. obliquus externus abdominis
Spoljni kosi trbušni mišić polazi sa spoljne strane poslednjih sedam ili osam rebara mišićnim zupcima, od kojih se pet gornjih ukrštaju sa zupcima m. serratus anterior-a, a donja sa rebarnim snopovima m. latissimus dorsi-a. Mišićna vlakna poslednjih zubaca pružaju se koso na dole i napred i završavaju na prednjem delu bedrenog grebena.
M. Obliquus internus abdominis
Unutrašnji kosi trbušni mišić polazi od donjeg kraja grudno- slabinske fascije, od bedrenog grebena i od spoljne polovine preponske veze. Njegova mišićna vlakna pružaju se koso na gore i napred, šireći se u vidu lepeze. Zadnja mišićna vlakna završavaju se na donjoj ivici poslednja tri rebra.
M. Transversus abdominis
Poprečni trbušni mišić polazi sa unutrašnje strane šest poslednjih rebarnih hrskavica, od prednje strane grudno-slabinske fascije do unutrašnje usne bedrenog grebena i do spoljne polovine preponske veze.
11. 11
M. Quadratus lumborum
Četvrtasti slabinski mišić pruža se između donje ivice dvanaestog rebra i bedrenog grebena. Sem toga zadnji deo ovog mišića pripaja se na vrhovima rebarnih nastavaka prva četiri slabinska pršljena.
Ovaj mišić obara dvanaesto rebro i pomaže pri bočnom savijanju slabinskog dela kičmenog stuba. Prednje bočni mišići obrazuju u funkcionalnom pogledu jedan mišićni sistem koji preko svojih pripoja na rebrima i karlici deluje na zglobove kičmenog stuba i vrši pokrete trupa: fleksija, bočno savijanje (laterofleksija) i uvrtanje (rotatio). Na organe trbušne duplje prednje bočni mišići deluju svojim tonusom držeći ih in situ, a svojom kontrakcijom kao trbušna presa (prelum abdominale).
Inervacija- nn. intercostals i n. lumbalis .
12. 12
Sl. 4. Mišići prednje strane trupa
5. MIŠIĆI GRUDNOG KOŠA
Mišići grudnog koša, obzirom na svoj položaj i osnovno dejstvo, dele se u dve grupe, površnu i duboku.
Površnu ili costohumeralnu grupu sačinjavaju mišići koji polaze s prednjeg ili bočnog zida grudnog koša, a završavaju se na kostima ramena i učestvuju u pokretima korena gornjeg uda. S prednjeg zida polaze tri mišića: veliki i mali grudni mišić (m.pectoralis major et minor) i potključni mišić (m. subclavius). Bočni zid grudnog koša prekriva prednji zubčasti mišić (m.serratus anterior).
M. Pectoralis major
Polazi sa unutrašnje polovine prednje ivice ključne kosti (pars clavicularis), sprednjih strana grudne kosti , od pet ili šest prvih rebarnih hrskavica (pars sternocostalis) i sa prednjeg zida aponeurotičnog omotača pravog trbušnog mišića (pars abdominalis). Mišićna vlakna ova tri dela idu upolje i završavaju se širokom tetivom na crista tuberculi majoris humeri.
Veliki grudni mišić privodi ruku, uvrće je i postavlja ispred grudnog koša. Podignutu ruku naviše on snažno obara na dole i napred. Gornji snopovi ovog mišića zajedno sa m.deltoideus- om podižu ruku napred.
Inervacija – prednje grane plexus brachialis- a (nn. pectorales).
M. Pectoralis minor
On je prekriven velikim grudnim mišićem. 2., 3. i 4. rebra , pruža se koso na gore i upolje i završava na prednjoj ivici processusa coracoideus- a.
Ovaj mišić povlači rame napred i na dole ili, ako je rame fiksirano, podiže rebra i deluje kao udisač.
Inervacija- nn. pectorals.
M. Subclavius
Potključni mišić pruža se od gornje strane prvog rebra koso upolje i na gore do donje strane ključne kosti. On služi kao snažna aktivna veza grudno- ključnog zgloba. Pored toga, on obara spoljni deo ključne kosti i fiksira je prema prvom rebru.
Inervacija- n. subclavius.
13. 13
M. Serratus anterior
Ovaj mišić polazi zupcima sa bočnih delova prvih devet rebara, pruža se nazad i završava na unutrašnjoj ivici lopatice.
Gornji i srednji deo ovog mišića povlače lopaticu napred. Njegovi donji snopovi obrću lopaticu oko uzdužne osovine, povlačeći njen denji ugao upolje. Zajedno sa m. rhomboideus- om fiksira medijalnu ivicu lopatice uz kičmeni stub, a deluje i kao snažan udisač.
Inervacija- n. thoracicus longus.
Sl. 5. Mišići prednje strane grudnog koša Sl. 6. Mišići bočne strane grudnog koša
5.1. DUBOKI GRUDNI MIŠIĆI
U duboku grupu spadaju respiratorni mišići, čija je glavna uloga da svojom kontrakcijom regulišu mehaniku disanja- da povećavaju ili smanjuju grdnu duplju. U ovu grupu spadaju spoljnji i unutrašnji međurebarni mišići( mm. intercostals externi et interni); zatim poprečni grudni mišić (m. transversus thoracis) i prečaga (diaphragma)- najvažniji inspiratorni mišić koji u vidu široke pljosnate ploče razdvaja grudnu od trbušne duplje.
14. 14
Mm. Intercostales
Spoljnji međurebarni mišići (mm. intercostaels externi)- ispunjava međurebarne prostore počev od rebarnih kvržica pa do rebarnih hrskavica. Zadnjim krajevima spoljnih međurebarnih mišića pridodati su podizači rebara (mm. levatores costarum).
Unutrašnji međurebarni mišići (mm. intercostales interni)- ispunjavaju međurebarne prostore od grudne kosti do rebarnih uglova, odakle se nastavljaju s membrana intercostalis interna.
Spoljašnji i međuhrskavičavi delovi unutrašnjih međurebarnih mišića svojom kontrakcijom podižu rebra i deluju kao udisači. Mm. intercostals interni svojom zadnjom polovinom obaraju rebra i deluju kao vrlo slabi izdisači.
Inervacija- nn. intercostals.
M. Transversus thoracis
On je tanak lepezast mišić koji se vrhom pripaja na donjem delu zadnje strane tela grudne kosti, i pruža se koso upolje i na gore, završava pomoću 4-5 jezičaka na zadnjoj strani druge do šeste rebarne hrskavice.
Ovaj mišić povlači rebarne hrskavice na dole i deluje kao ekspiratorni mišić.
Inervacija- nn. intercostales.
Diaphragma
Široki pljosnati mišić, koji se nalazi između grudne i trbušne duplje. Prečaga se sastoji od velikog broja dvotrbušnih mišića, koji se svojim međutrbušnim tetivama spajaju i obrazuju tetivno središte prečage (centrum tendineum).
Sastavljena je od tri dela: rebarni deo (pars costalis), slabinski deo (pars lumbalis) i grudni deo (pars sternalis).
Prečaga je glavni inspiratorni mišić, koji omogućava prečažno ili trbušno disanje. Inervacija- n. phrenicus.
6. MIŠIĆI VRATA
Mišići vrata podeljeni su kičmenim stubom na prednje i zadnje. U zadnje vratne spadaju i gornji delovi leđnih mišića. Prednji vratni mišići raspoređeni su u dva sloja, površni i duboki. Svaki od ova dva sloja deli se na medijalnu i lateralnu grupu.
15. 15
U medijalnu grupu površnog sloja spadaju 4 podhioidna (mm. infrahyoidei) i 4 nadhioidna (mm. suprahyoidei). Lateralnu grupu površnih mišića vrata predstavlja samo bočni pregibač glave (m. sternocleidomastoideus).
U medijalnu grupudubokog sloja spadaju 3 predkičmena mišića (prevertebralni mišići). Lateralnu grupu ovog sloja predstavljaju 3 skalenska mišića (mm. scaleni).
U vratne mišiće ulazi i jedan potkožni mišić, m. platysma, koji pripada grupi mimičnih mišića.
1. Mm. infrahyoidei: - m. sternohyoideus,
- m. sternothyroideus,
- m. thyrohyoideus i - m. omohyoideus.
2. Mm. suprahyoidei:
- m. digastricus,
- m. stylohyoideus,
- m. geniohyoideus i - m. milohyoideus.
M. Sternocleidomastoideus
Bočni pregibač glave pripaja se svojim donjim krajem pomoću dve tetive na prednjoj strani manubrium sterni i na gornjoj strani unutrašnjeg kraja ključne kosti. Odatle se pruža koso naviše i nazad i završava na spoljnjoj strani procesusa mastoideus- a i na gornjoj liniji potiljačne kosti (linea nuchae superior).
Pri jednostranoj kontrakciji ovaj mišić pregiba glavu na istu stranu, a lice okreće na suprotnu stranu- dovodi glavu u položaj kao kod krivošijosti (torticolis). Pri obostranoj kontrakciji on pregiba glavu.
Prevertebralni mišići
m. rectus capitis anterior,
m. longus capitis i
m. longus colli.
Mm. Scaleni
m. scalenus anterior, posterior et medius.
16. 16
Prednji i zadnji vratni mišići omogućavaju pokrete glave i vrata, koji su uvek udruženi. U gornjem i donjem zglobu glave, kao i u spojevima vratnih pršljenova, mišići vrata vrše mnogobrojne veoma precizne i fine pokrete koji se isključivo mogu grupisati oko tri glavne osovine poprečne, sagitalne i vertikalne, i podeliti na fleksiju, ekstenziju, bočno savijanje i uvrtanje.
7. MIŠIĆI GLAVE
Mišići glave dele se na površne i duboke. Površnu grupu sačinjavaju mimični mišići koji svojim tonusom i kontrakcijom regulišu izraz lica odnosno mimiku. Duboku grupu čine mastikatorni mišići, koji pokreću donju vilici vrše žvakanje.
Mimični mišići
- mišići pridodati usnom otvoru:
- m. orbicularis oris
- m. buccinator
- m. depressor labii inferioris
- m. depressor anguli oris
- m. mentalis
- m. risorius
- m. levator anguli oris
- m. zygomaticus major et minor - m. levator labii superioris alaeque nasi - m. platysma.
- mišići pridodati otvoru nosa - m. nasalis.
- mišići pridodati međukapačnom otvoru oka
- m. orbicularis oculi
- m. depressor supercilii
- m. corrugator supercilii
- m. procerus
- m. epicranius.
- mišići pridodati ušnom otvoru - m. auricularis anterior et posterior - m. auricularis superior.
Pored ovih postoje mišići koji grade više otvora ili ulaze u sastav drugih delova lica: m. occipitofrontalis i m. temporoparietalis.
17. 17
Mimični mišići svojom kontrakcijom regulišu izraz lica čoveka, kao i spoljnji izraz njegovog raspoloženja.
Inervacija- n. facialis.
Mastikatorni mišići
- m. temporalis
- m. masseter
- m. pterygoideus medialis et lateralis.
Mastikatorni mišići vrše pokrete donje vilice u smislu otvaranja i zatvaranja usta.
Sl. 7. Mišići lica
8. MIŠIĆI GORNJEG UDA
Mišići gornjeg uda dele se na: ramene, nadlakatne, podlakatne i šačne.
18. 18
8.1. MIŠIĆI RAMENOG POJASA
Rameni mišići povezuju gornji okrajak ramenice sa kostima ramenog pojasa. Sa bočne strane nalazi se deltasti mišić m. deltoideus, sa zadnje strane lopatice nadgrebeni mišić m. supraspinatus, i podgrebeni m. infraspinatus i dva obla mišića ramena m. teres major et minor. Sa prednje strane nalazi se podlopatični mišić m. subscapularis.
M. Deltoideus
Ovaj mišić trouglastog oblika pripaja se na prednjoj ivici spoljnjeg okrajka ključne kosti, na spoljnjoj ivici acromion-a, na lopatičnom grebenu spina scapulae i završava se na spoljnjoj strani ramenice na hrapavom otisku tuberositas deltoidea. Može se pdeliti na tri dela- pars acromialis, pars clavicularis i pars spinata.
Deltasti mišić je snažan odvodilac (abduktor) ruke. On podiže ruku u stranu samo do horizontale.
Inervacija- n. axilaris.
Sl. 8. Mišići ramena i grudnog koša
M. Supraspinatus
Nadgrebeni mišić, pripaja se na nadgrebenoj jami lopatice. Idući upolje, on se sužava i završava se svojom tetivom na prednjem delu tuberculum majus- a ramenice.
M. supraspinatus je pomoćni odvodilac ruke, koju podiže upolje i napred. Pored toga sprečava preterano izvlačenje glave humerusa iz zglobne čašice lopatice.
Inervacija- n. suprascapularis.
M. Infraspinatus
Podgrebeni mišić je trouglastog oblika i svojom bazom se pripaja na fossa infraspinata scapulae, dok je vrhom pripojen za središnji deo tuberculum majus humeri.
19. 19
Ovaj mišić je u funkciji spoljašnjeg rotatora.
Inervacija- n. suprascapularis.
M. Teres minor
Njegovi pripoji su na spoljašnjoj ivici lopatice i na zadnjem delu tuberculusa majus-a.
Zajedno sa m. infraspinatus- om učestvuje u pokretima spoljašnje rotacije.
Inervacija- n. axilaris.
M. Teres major
Polazi sa donjeg dela spoljne ivice lopatice i završava se na crista tuberculi minoris.
Učestvuje u pokretima addukcije i unutrašnje rotacije nadlakta.
Inervacija- n. subscapularis.
M. Subscapularis
Ovaj snažni mišić zauzima regiju između fossa subscapularis i tubercum minus humerusa.
Podlopatični mišić je glavni unutrašnji rotator ruke u svim položajima.
Inervacija- n. subscapularis.
Mišići ramenog pojasa predstavljaju složen pokretački sistem. Retko koji pokret u ramenom zglobu može biti rezultat kontrakcije samo jednig mišića, već su to sinergistički pokreti mišićnih grupa. Tako u pokretu podizanja ruke napred (fleksija nadlakta), učestvuje prednji deo m. deltoideusa, i ključni deo m. pectoralis major-a, a uz pomoć m.supraspinatus-a, m. corracobrachialis-a i obeju glava m. biceps brachii-a.
Podizanje ruke unazad (ekstenzija nadlakta) vrše zadnji deo m. deltoideusa i duga glava m. triceps brachii-a.
Podizanje ruke u stranu (abdukcija nadlakta) do horizontale vrši m. deltoideus uz pomoć m. suprspinatus-a i duge glave m. biceps brachii-a.
Uvrtanje ruke (unutašnja rotacija) radi m. subscapularis uz pomoć m. latissimus dorsi-a, m. pectoralis major-a i teres major-a.
Izvrtanje ruke (spoljašnja rotacija) uglavnom vrši m. infraspinatus.
20. 20
Sl. 9. Mišići lopatične regije Sl. 10. Ostali mišići pokretači ramenog pojasa
8.2. MIŠIĆI NADLAKTA
Mišići nadlakta podeljeni su na prednju i zadnju grupu. Prednjoj grupi pripadaju tri mišića dvoglavi mišić nadlakta (m. biceps brachii), kljunasto-ramenični mišić (m. coracobrachialis) i nadlakatni mišić (m. brachialis). Zadnju grupu čini troglavi mišić nadlakta (m. triceps brachii).
M. Biceps brachii
Ovaj mišić se sastoji iz duge (caput longum) i kratke (caput breve) glave. Duga glava polazi sa tuberculum supraglenoidale, dok kratka glava ima gornji pripoj na processus coracoideus lopatice. Zajednički donji pripoj je na tuberositas radii
humerusa.
M. biceps brachii radi pokrete fleksije i supinacije podlakta, i učestvuje u pokretima nadlakta u smeru fleksije i abdukcije.
Inervacija- n. musculocutaneus.
21. 21
M. Coracobrachialis
Pripaja se na procesus coracoideus i spušta se na dole do srednje i unutrašnje strane ramenice.
Učestvuje u pokretima fleksije nadlakta i podlakta, kao i unutrašnje rotacije nadlakta.
Inervacija- n. musculocutaneus.
M. Brachialis
Polazi sa prednje strane donje polovine ramenice i završava se na tuberositas ulnae.
Dejstvo ispoljava kroz fleksiju podlakta, i dovodi ruku u povoljan položaj za dejstvo m. biceps brachii- a.
Inervacija- n. musculocutaneus.
M. Triceps brachii
Ovaj mišić ser sastoji iz tri glave- duga (caput longum), spoljna (caput laterale) i unutrašnja (caput mediale). Njegova duga glava polazi sa tuberculum infraglenoidale, dok ostale dve kreću sa zadnje strane ramenice. Zajednički distalni pripoj je na olecranon humerusa.
Ovaj mišić je glavni opružač podlakta, dok duga glava učestvuje i u pokretima nadlakta.
Inervacija- n. radialis.
22. 22
Sl. 11. Mišići prednje strane nadlakta Sl.12. Mišići zadnje strane nadlakta
23. 23
Sl. 13. Ostali mišići nadlakta
Sl. 14. i 15. Mišići nadlakta krvnim sudovima i nervima
8.3. MIŠIĆI PODLAKTA
Mišići podlakta se dele u tri grupe- prednju, zadnju i spoljašnju. Prednjoj grupi pripada osam mišića od kojih su dva pronatori podlakta, a ostali fleksori ručja i prstiju. Spoljna grupa se sastoji od po dva ekstenzora i supinatora podlakta, dok se u zadnjoj grupi nalazi osam mišića i svi učestvuju u pokretima ekstenzije ručja i prstiju šake.
24. 24
Mišići podlakta imaju svoje proksimalne pripoje uglavnom na medijalnom i lateralnom epikondilu humerusa, ili na gornjem okrajku ulne. Distalno se završavaju na spoljnjoj i prednjoj strani žbice (pronatori i supinatori), ili na prednjoj i zadnjoj strani kostiju doručja ili članaka prstiju (fleksori i ekstenzori šake i prstiju).
8.3.1. Mišići prednje strane podlakta:
m. pronator teres,
m. pronator quadratus
m. flexor carpi radialis,
m. palmaris longus,
m. flexor carpi ulnaris,
m. flexor digitorum superficialis et profundus i
m. flexor policis longus.
Inervacija- n. medianus (m. flexor carpi ulnaris i unutrašnju polovinu m. flexor digitorum profundus inerviše n. ulnaris).
Sl. 16. Mišići podlakta sa prednje strane Sl. 17. Mišići podlakta- prednja strana
25. 25
Sl. 18. Mišići podlakta sa završnim granama nerava
8.3.2. Spoljna grupa podlakta:
m. brachioradialis,
m. extensor carpi radialis longus et brevis i
m. supinator.
Inervacija- n. radialis.
8.3.3. Mišići zadnje grupe podlakta:
m. extensor digitorum,
m. extensor digiti minimi,
m. extensor carpi ulnaris,
m. anconeus,
m. abductor policis longus et brevis,
m. extensor policis longus et brevis i
m. indicis.
Inervacija- n. radialis.
26. 26
Sl. 19. Mišići podlakta- zadnja strana
Sl. 20. Mišići podlakta- zadnja strana Sl. 21. Mišići podlakta sa tetivama i nervima
27. 27
Mišići podlakta su dobili nazive uglavnom prema svojoj funkciji. Ovi mišići pokreću podlakat u smeru supinacije i pronaije, kao i šaku i prste u smeru fleksije i ekstenzije.
8.4. MIŠIĆI ŠAKE
Pored tetiva mišića fleksora i ekstenzora koji dolaze u predeo šake iz podlakta, na šaci postoji određen broj mišića koji učestvuju u raznim pokretima prstiju. Ti mišići su podeljeni u tri grupe- spoljnu, srednju i unutrašnju.
8.4.1. Mišići spoljne lože- tenara:
m. abductor policis brevis,
m. flexor policis brevis,
m. opponens policis i
m. adduktor policis.
Inervacija- n.medianus i n. ulnaris.
8.4.2. Mišići unutrašnje lože- hipotenara:
m. abductor digiti minimi,
m. flexor digiti minimi brevis,
m. opponens digiti minimi i
m. palmaris brevis.
Inervacija- n. ulnaris.
Mišićima srednje grupe šake pripada 4 glistasta (mm. lumbricales) i 7 međukoštanih mišića (mm. interossei).
Inervacija- dva spoljna glistasta mišića oživčava n. medianus, a unutrašnje glistaste i sve međukoštane oživčava n. ulnaris.
Mišići šake učestvuju u pokretima flesije, ekstenzije, abdukcije, addukcije i opozicije palca i ostalih prstiju.
28. 28
Sl.22. Mišići šake
Sl. 23. Interosealni i lumbrikalni mišići šake
29. 29
Sl. 24. Prikaz metakarpalne kosti i falangi prsta sa odgovarajućim mišićem i tetivom
9. MIŠIĆI DONJEG UDA
Mišići donjeg uda se dele na mišiće bedra, mišiće buta, potkolene i stopalne mišiće. U funkcionalom pogledu oni obrazuju proksimalni (bedreni i butni mišići) i distalni(potkoleni i stopalni mišići) sistem, koji se povezuju kod zgloba kolena i međusobno se dopunjuju.
9.1. MIŠIĆI BEDRA
Bedreni mišići povezuju proksimalni okrajak butne kosti sa kostima karličnog prstena i kostima distalnog dela kičmenog stuba. Podeljeni su u dve grupe- unutrašnju i spoljašnju. Unutrašnju grupu predstavlja bedreno-slabinski mišić m. iliopsoas. Spoljnu grupu čini više mišića koji su raspoređeni u tri sloja. U površinskom sloju se nalazi veliki sedalni mišić m. gluteus maximus, i zatezač butne fascije m. tensor fasciae late. U srednjem sloju je srednji sedalni mišić m. gluteus medius, dok duboki sloj sačinjavaju mali sedalni mišić m. gluteus minimus i grupa mišića koji se zovu pelvitrohanterični mišići jer povezuju karlicu sa velikim trohanterom butne kosti.
30. 30
M. Iliopsoas
Sastavljen je od dva mišića- m. iliacus i m. psoas major. M. iliacus se pripaja na unutrašnjoj bedrenoj jami karlične kosti, dok m. psoas major gornje pripoje ima na 1-2 poslednja torakalna i na prva četiri slabinska pršljena.
Zajednički donji pripoj je na malom trohanteru femura (trochanter minor).
Inervacija- n. femoralis i bočne grane plexus lumbalis- a.
Ovaj mišić je glavni fleksor zgloba kuka. U zglobu kuka on snažno flektira natkolenicu i rotira je upolje, ili savija karlicu i slabinski deo kičmenog stuba prema fiksiranoj nozi.
Sl. 25.Mišići bedra
M. Gluteus maximus
Veliki sedalni mišić ima gornje pripoje na zadnjoj strani ilijačne i na bočnoj strani krsne kosti, pa silazi koso i na dole i završava se na ispupčenju butne kosti- tuberositas glutea.
31. 31
Inervacija- n. gluteus inferior.
Veliki sedalni mišić je glavni ekstenzor i spoljašnji rotator nadkolenice. Takođe njegovi gornji snopovi deluju kao abduktori a donji kao adduktori u zglobu kuka.
Sl. 26. Veliki sedalni mišić
M. Tensor fascie late
Mišić zatezač butne fascije kreće od SIAS- a i spušta se spoljašnjom stranom nadkolenice sve do spoljašnjeg kondila tibie.
Inervacija- n. gluteus superior.
Ovaj mišić učestvuje u pokretima fleksije, abdukcije i unutrašnje rotacije u zglobu kuka, kao i u pokretu ekstenzije u zglobu kolena.
32. 32
Sl. 27. Zatezač butne fascije
M. Gluteus medius
Ovaj mišić polazi sa spoljašnje strane ilijačne kosti i završava se snažnom tetivom na spoljašnjoj strani velikog trohantera (trochanter major).
Inervacija- n. gluteus superior.
Glavna funkcija ovog mišića je abdukcija u zglobu kuka. Takođe njegovi prednji snopovi deluju kao unutrašnji rotatori i feksori a zadnji kao spoljni rotatori i ekstenzori nadkolenice.
M. Gluteus minimus
Mali sedalni mišić polazi sa spoljne strane ilijačne kosti ispod mesta pripoja m.
gluteus medius-a, i završava se na prednjoj ivici velikog trohantera (trochanter major).
Inervacija i dejstvo ovog mišića iste su kao i kod m. gluteus medius-a.
33. 33
Sl. 28. Mali i veliki glutealni mišić
Pelvitrohanterični mišići
Ovi mišići povezuju karlicu sa velikim trohanterom butne kosti.
U njih se ubrajaju: m. piriformis, m. obturatorius internus et externus, m. gemellus superior et inferior i m. quadratus femoris.
Inervacija- svi mišići su inervisani od strane sakralnog nervnog spleta osim m. obturatorius externus- a koji je inervisan od strane n. obturatoriusa.
Glavna funkcija ovih mišića je spoljašnja rotacija u zglobu kuka.
Sl. 29. Pelvitrohanterični mišići
34. 34
9.2. MIŠIĆI BUTA
Mišići buta odnosno mišići natkolenice dele se u tri grupe, unutrašnju, prednju i zadnju. Mišiće natkolenice obavija snažna fascija- fascia lata, koja je izuzetno značajna za normalnu funkciju butnih i bedrenih mišića.
9.2.1. Mišići prednje grupe
Prednjoj grupi mišića natkolenice pripadaju dva mišića, terzijski mišić (m. Sartor3.4.1. ius) i četvoroglavi mišić buta (m. quadriceps femoris).
M. Sartorius
Ovaj mišić ima pripoj na
SIAS- u, odakle se pruža koso na dole i unutra i završava se tibii medijalno od tuberositas tibiae.
Terzijski mišić je fleksor, abduktor i spoljašnji rotator natkolenice u zglobu kuka, kao i fleksor potkolenice u zglobu kolena.
Inervacija- n. femoralis.
Sl. 30. Terzijski mišić
M. Quadriceps femoris
Četvoroglavi mišić kako mu i ime kaže sastoji se od četiri glave: m. rectus femoris,
m. vastus medialis,
m. vastus lateralis i
35. 35
m. vastus intermedius.
M. rectus femoris svojom gornjom tetivom se pripaja na spina iliaca anterior inferior. M. vastus intermedius ima gornji pripoj na prednjoj i spoljašnjoj strani tela butne kosti, m. vastus lateralis polazi sa spoljašnje usne hrapave linije (linea aspera), dok m. vastus madialis zauzima unutrašnju usnu linea aspera femoris. Sve četiri glave se svojim tetivama završavaju ligamentom patele preko patele na tuberositas tibiae.
Zajednička kontrakcija sve četiri glave rezultira jakim pokretom ekstenzije u zglobu kolena. Kontrakcija samo m. rectusa femorisa preko slobodnog gornjeg pripoja na karlici daje fleksiju u zglobu kuka.
Inervacija- n. femoralis.
Sl. 31. Četvoroglavi mišić buta
36. 36
9.2.2. Mišići zadnje grupe
Zadnju grupu mišića natkolenice čine m. biceps femoris, m. semitendinosus i m.
semimembranosus.
M. Biceps femoris
Svojom dugom glavom
(caput longum) kreće sa sedalne kvrge (tuber ishiadicum) a kratkom (caput breve) sa srednjeg dela linea aspera femoris, da bi se završile na glavici fibule
(capitulum fibulae).
Sl. 32. Dvoglavi mišić buta
M. Semitendinosus
Polazi od sedalne kvrge i spušta se unutrašnjom stranom natkolenice, da bi se završio na tibii medijalno od tuberositas tibiae.
37. 37
M. Semimembranosus
Gornji pripoj mu je takođe na tuber ishiadicum, kao i predhodni spušta se unutrašnjom stranom natkolenice, i završava se na zadnjoj strani condilus medialis tibiae.
Svi mišići zadnje lože natkolenice su dvozglobni mišići, ali su nemoćni zbog svojih položaja da u isto vreme vrše pokrete u oba zgloba u punoj amplitudi. Osnovna funkcija ovih mišića je fleksija u zglobu kolena i ekstenzija u zglobu kuka. Takođe ovi mišići učestvuju i u pokretima rotacije u zglobu kuka i to kao spoljašnji rotator- m. biceps femoris, a kao unutrašnji rotatori m. semitendinosus et semimembranosus.
Inervacija- n. ishiadicus
Sl. 33. Polužilasti i poluopnasti mišić
9.2.3. Mišići unutrašnje grupe
Unutrašnju grupu sačinjavaju m. adductor longus, m. adductor brevis, m.
aductor magnus, m. pectineus i m. gracilis.
38. 38
M. Adductor longus
Vrh ovog mišića pripaja se lateralno od preponske simfize, i završava se na srednjem delu linea aspera femoris.
Inervacija- n. obturatorius.
M. Adductor brevis
Kratki privodilac ima gornji pripoj na donjoj strani preponske kosti, a dole se pripaja na linea aspera femoris.
Inervacija- n. obturatorius.
M. Adductor magnus
Gornji pripoj velikog privodioca je na donjoj strani preponske kosti i na tuber ishiadicum, a spušta se na dole duž cele hrapave linije- linea aspera femoris.
Inervacija- n. obturatorius i n. ishiadicus.
M. Pectineus
Pecten osis pubis na pubičnoj i linea pectinea na butnoj kosti su pripoji ovog mišića.
Inervacija- n. obturatorius i n. femoralis.
M. Gracilis
Ovaj mišić silazi duž unutrašnje strane natkolenice od preponske kosti i završava se na tuberositas tibiae.
Inervacija- n. obturatorius.
Svih pet mišića unutrašnje strane natkolenice su snažni privodioci u zglobu kuka, a zbog svog povoljnog položaja prednji delovi deluju i kao fleksori a zadnji kao ekstenzori natkolenice.
Bedreni i butni mišići obrazuju zajedno izuzetno snažan mišićni sistem, koji okružuje zglob kuka i reguliše njegovu kako statiku, tako i dinamiku. Posebnu ulogu u tom sistemu zauzimaju biartikularni mišići, koji okružuju i zglob kolena, i regulišu njegove pokrete i njegov odnos prema zglobu kuka.
39. 39
Takođe nije zanemarljiva ni uloga ovih mišića kao značajnih regulatora statike i dinamike karlice i lumbalnog dela kičmenog stuba.
Sl. 34. Mišići privodioci natkolenice Sl. 35. Ostali mišići privodioci natkolenice
9.3. MIŠIĆI POTKOLENICE
Mišići pokolenice zauzimaju prostor između kostiju potkolenice, ali ih i prekrivaju sa zadnje, spoljašnje a delimično i sa prednje strane. Oni su međumišićnim prgradama podeljeni na mišiće prednje, zadnje i spoljašnje strane potkolenice.
9.3.1. Prednja grupa mišića potkolenice
Ovoj grupi mišića pripadaju četiri mišića i to: m. tibialis anterior, m. peroneus tertius, m. extensor hallucis longus i m. extensor digitorum longus.
40. 40
M. Tibialis anterior
Ovaj mišić polazi sa lateralne strane tibiae, pruža se ka unutrašnjoj ivici stopala, i završava se na unutrašnjoj strani os naviculare, i na bazi os metatarsalne I.
M. tibialis anterior je dorzalni fleksor, adduktor i supinator stopala (pokret inverzije stopala). Kada kontrakciju ispoljava preko gornjeg pripoja, on savija potkolenicu napred i unutra.
Sl. 36. Prednji golenjačni mišić
M. Extensor hallucis longus
On se pripaja na unutrašjoj strani fibule i završava se dole na distalnoj falangi palca.
M. extensor hallucis longus opruža članke palca i podiže stopalo
Sl. 37. Dugi opružač palca i treći
lišnjačni mišić
41. 41
M. Extensor digitorum longus
Gornji pripoj mu je na unutrašnjoj strani fibule i pralazi preko membrana interosea cruris, spušta se na dole i završava se na zadnjoj strani članaka 2-5 prsta. Često se od ovog mišića odvaja m. peroneus tertius, koji se pruža ka spoljašnjoj ivici stopala, i završava se na os metatarsale V.
Svojom kontrakcijom ovaj mišić opruža četiri poslednja prsta, i učestvuje u pokretima dorzalne fleksije i pronacije stopala.
Inervacija- svi mišići prednje grupe inervisani su od strane n. peroneus profundus- a.
Sl. 38. Dugi opružač prstiju
9.3.2. Zadnja grupa mišića potkolenice
Mišići zadnje grupe potkolenice raspoređeni su u dva sloja. U površinskom sloju se nalazi troglavi mišić lista- m. triceps surae, dok duboki sloj čine m. popliteus, m. tibialis posterior, m. flexor digitorum longus i m. flexor hallucis longus.
M. Triceps surae
Sastoji se od tri glave- m. gastrocnemius medialis et lateralis i m. soleus. Gastroknemiusi polaze sa unutrašnjeg odnosno spoljašnjeg kondila femura, a m. soleus ima gornji pripoj na linea m. solei na tibii. Sve tri glave se završavaju zajedničkom tetivom (ahilova tetiva) na zadnjoj strani calcaneus- a (tuber calcanaei).
42. 42
Ovaj mišić je najjači plantarni fleksor, a deluje i kao supinator stopala. Kada je slobodan gornji pripoj m. gastrocnemius medialis et lateralis-a, njihovom kontrakcijom dolazi do fleksije u zglobu kolena. Pod dejstvom celog mišića vrši se propinjanje na prste pri čemu svojom snagom ovaj mišić podiže celo telo.
Inervacija- n. tibialis.
Sl. 39. Troglavi mišić lista
M. Popliteus
Zatkoleni mišić polazi od spoljašnje strane lateralnog kondila os femoris i završava se na zadnjoj strani tibie.
Ovaj mišić je slab spoljašnji rotator potkolenice.
Inervacija- n. tibialis.
Sl. 40. Zatkoleni mišić
43. M.
43
Tibialis posterior
Gornji pripoj ovog mišića je na zadnjoj strani tibije i fibule, silazi na dole i napred i zrakasto se širi na kosti nožja.
Ovaj mišić je plantarni fleksor i supinator stopala, izajedno sa m. peroneus longus- om održava uzdužni i poprečni svod stopala.
Inervacija- n. Tibialis
Sl. 41. Zadnji golenjačni mišić
44. M.
44
M. Flexor hallucis longus
Dugi pregibač palca je mišić koji polazi sa zadnje strane fibule i završava se na distalnom članku palca.
Učestvuje u pokretima plantarne fleksije i supinacije stopala, ali je njegova glavna funkcija odvajanje palca od podloge pri hodu.
Inervacija- n. tibialis.
Sl. 42. Dugački pregibač palca
45. M.
45
Flexor digitorum longus
Polazi sa zadnje strane tibije i tavršava se na distalnim falagama palca 25 prsta.
Ovaj mišić flektira treće falange prstiju prema drugim i učestvuje u pokretima plantarne fleksije i supinacije stopala.
Inervacija- n. tibialis.
Sl. 43. Dugački pregibač prstiju
9.3.4. Mišići spoljašnje grupe potkolenice
Spoljašnju grupu mišića potkolenice grade dva mišića m. peroneus longus et brevis.
M. Peroneus longus
Gornji pripoj ovog mišića je na capitulum fibulae, odakle se spušta do os metatarsale I i na os cuneiforme mediale.
46. M.
46
Peroneus brevis
Njegov gornji pripoj je na lateralnoj strani fibule i silazi na dole i pripaja se na os metatarsale V.
Oba mišića izvode pokret everzije stopala (udruženi pokret plantarne fleksije, abdukcije i pronacije stopala), dok m. peroneus longus učestvuje i u samom pokretu plantarne fleksije stopala.
Inervacija- n. peroneus superficialis.
Sl. 44. Peronealna grupa mišića
9.4. MIŠIĆI STOPALA
Mišići stopala podeljeni su u dve grupe- plantarnu i dorzalnu. Plantarni mišići su raspoređeni u tri grupe- unutršnju, srednju i spoljašnju. Uloga ovih mišića je da održavaju svod stopala, za razliku od mišića šake, koji pokreću prste u svim pravcima. Njihova uloga u tom smislu je značajna samo kod hoda, jer su ovi mišići neophodni za odvajanje stopala od podloge.
9.4.1. Dorzalni mišići stopala
Na dorzalnoj strani stopala ispod fascia dorsalis pedis nalaze se dva mišića m.
extensor digitorum brevis- kratki opružač prstiju, i m. extensor hallucis brevis- kratki opružač palca.
Inervacija- n. peroneus profundus.
48. 48
9.4.2. Plantarni mišići stopala
Unutrašnja grupa plantarnih mišića
U ovoj grupi nalaze se tri mišića pokretača palca, koji svojom kontrakcijom održavaju i uzdužni svod stopala:
- m. abductor hallucis (odvodilac palca),
- m. flexor hallucis brevis (kratki pregibač palca) i - m. adductor hallucis (privodilac palca).
Inervacija- n. plantaris medialis et lateralis.
Srednja grupa plantarnih mišića
Srednja grupa mišića je raspoređena u tri sloja- površinski sloj m. flexor digitorum brevis (kratki pregibač prstiju), srednji sloj m. quadratus plantae (četvrtasti mišić stopala) i mm. lumbricales (glistasti mišići) i duboki sloj mm. interosei (međukoštani mišići).
Inervacija- n. plantaris medialis et lateralis.
Spoljašnja grupa plantarnih mišića
Ovu grupu čine dva slabo razvijena mišića pokretača malog prsta koji su inervisani od strane n. plantaris longus- a, m. abductor digiti minimi (odvodilac malog prsta) i m. flexor digiti minimi brevis (kratki pregibač malog prsta).
Mišići potkolenice i stopala deluju ka jedinstven sistem u funkciji pokretača stopala i prstiju. Svojom zajedničkom kontrakcijom omogućavaju izvođenje pokreta u gornjem i donjem skočnom zglobu u svim pravcima, kao i pokrete u malim zglobovima prstiju.
Veliku ulogu imaju i kao stabilizatori stopala jer održavaju poprečni i uzdužni svod stopala, pa ni pod velikim opterećenjima ne dozvoljavaju poremećaje statike i dinamike tela.
49. 49
Sl. 45. Mišići stopala Sl. 46. Mišići stopala
50. 50
Sl. 47. Mišići stopala Sl. 48. Mišići stopala
