SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  11
Télécharger pour lire hors ligne
Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača i trener




                 Metodika fizičkog vaspitanja 1
                             Prirodni oblici kretanja




Profesor: dr. Laslo Hajnal                                         Student: Poljakovid Maja 842/10

Mentor: Zoran Milid



                                           Subotica,2012.
Prirodni oblici kretanja
Biotička motorička znanja ili prirodni oblici kretanja, su motorički programi koji omogudavaju
uspešno savladavanje prostora, prepreka, otpora i uspešnu manipulaciju objektima. Ove veštine
su korisne i važne za razvoj osnova motorike na kojima se kasnije mogu graditi kompleksne i
zahtevne motoričke veštine.

Aktivnosti u okviru prirodnih oblika kretanja dele se na:

- Uspešno savladavanje prostora (hodanje ,trčanje,valjanje, kotrljanje i puzanje),
- Uspešno savladavanje prepreka (balansiranje, provlačenje, preskakanje, penjanje, silaženje),
- Uspešno savladavanje otpora (držanje, upiranje, vučenje, guranje, podizanje, nošenje,
navlačenje,)
- Uspešno manipulisanje objektima (dodavanje i bacanje, hvatanje, vodjenje i žongliranje).

Savladavanje najrazličitijih oblika kretanja uslovljavaju da se bududa motorička znanja brže i
lakše nauče i usvoje.

Motoričke i funkcionalne sposobnosti (koordinacija, fleksibilnost, ravnoteža, , preciznost, snaga,
brzina i izdržljivost) se poboljšavaju putem prirodnih oblika kretanja.




Prirodne oblike kretanja koje čovek koristi u ostvarivanju svoje komunikacije sa okolinom su
hodanje i trčanje. Oni su značajna sredstva fizičkog vaspitanja kojim se ostvaruju biološki zadaci.
Pri tome se misli na uticaj koji imaju na jačanje mišida i poboljšanje funkcionalnih sposobnosti,
disajnih i srčanih organa, poboljšanje izdržljivosti, brzine, spretnosti i okretnosti.

Hodanje i trčanje kao osnovni prirodni oblici kretanja čovjeka u svojoj suštini imaju sličnosti.
Raznovrsni oblici prirodnog kretanja


Kada biramo motornu aktivnost i sam način primene iste,u obzir moramo uzeti uzrasne
karakteristike,sposobnosti i psihofizičke karakteristike dece. Zato je razvijanje pojedinih oblika
kretanja specifično kod predškolske dece. Potrebno je deci tog uzrasta omoguditi spontano i
prirodno izražavanje,koje se pojavljuje kada je prisutna sloboda kretanja. Tada dolazi do izražaja
mašte i lakode izvođenja.

"Za dete ovog uzrasta bitan je sadržaj izražen pokretom,a ne oblik izraženog. "

    (Sabo E. ,Metodika fizičkog vaspitanja predškolske dece-Teorija i praksa,Novi Sad 2011)

Ne treba insistirati na tačnosti forme izvođenja vežbe(tehnici izvođenja),nego je poželjno
tolerisati odstupanja u smislu slobode dečijeg izražavanja .

Isto tako,ne smemo zaboraviti da deci nedostaje iskustvo i da dete iskustvo stiče putem
vaspitača i njegovih podsticaja. Potrebno je deci na najbolji način predstavi vežbu i ukazati na to
da svaka vežba ima svoj način izvođenja.

"U vežbanju i razvijanju pojedinih oblika kretanja,polazimo od racionalnog načina,uz poštovanje
prirodnosti kretanja"

     (Sabo E. ,Metodika fizičkog vaspitanja predškolske dece-Teorija i praksa,Novi Sad 2011)

Potrebno je sačuvati suštinu forme i sadržaja(karaktera) vežbe,ali dozvoliti odstupanja od
racionalnog načina izvođenja uz korigovanje vaspitača.

 U suprotnom,može dodi do krutosti,izveštačenosti,neuspeha,a samim tim i gušenja slobode i
kreativnosti tokom izvođenja što može dovesti do gubitka želje za daljim vežbanjem i
nezadovoljstva tokom istog.

Vežbe je bolje izvoditi kroz pokretne igre,uz što više motivacionih sredstava
(pohvale,muziku,rekvizite i sprave,igračke...) i što raznovrsnije vežbe birati,po formi i načinu
izvođenja, jer de to pridoneti pravilnijem izvođenju vežbi.

Najčešdi oblici motornih aktivnosti koji se primenjuju u radu sa decom predškolskog uzrasta
su:

Puzanje,hodanje,trčanje,dizanje i nošenje,provlačenje,penjanje.
Puzanje
Puzanje je prirodan oblik kretanja pri kom dolazi do upiranja ekstremitetima i klizanja trupa i/ili
ekstremiteta po podlozi. Od načina izvođenja zavisi koliko de se angažovati pojedini deo tela!

Tehnike(načini) puzanja se dele u dve grupe:
1. Visoka puzanja
a)Puzanje sa upiranjem o šakama i potkolenicama

-naizmenično upiranje šakama,odnosno nogu

-istovremeno upiranje šakama,odnosno potkolenicama

Jedan i drugi način se izvodi u smeru napred i nazad



b) Puzanje u sededem položaju,upiranje o šake i stopala

Ova tehnika se može izvesti istovremenim i naizmeničnim upiranjem šakama,odnosno stopalima

Jedan i drugi način se izvodi u smeru napred i nazad

2. Niska puzanja
a) Puzanje potrbuške

Ovaj način se može izvoditi naizmeničnim upiranjem ruku i nogu i u kombinaciji sa istovremenim
ili naizmeničnim vučenjem rukama i guranjem sopstvenog tela na švedskoj klupi

Vežbe se mogu izvoditi u smeru napred nazad.



b)Puzanje na ledjima

Kod ovog načina upiranje se može izvoditi naizmenično upiranjem nogu,odnosno ruku i
istovremenim upiranjem nogu

Vežbe se mogu izvoditi u smeru nazad napred.
c)Puzanje na boku

Kod ove tehnike se leži na boku,a puzi upiranjem o stopala i podlakticu

Sve ove tehnike se mogu izvoditi u svim smerovima,vijugavo,pravolinijski i po različitim
površinama(trava,strunjača,parket,ravno,uzbrdo,nizbrdo),u kombinaciji sa drugim oblicima
kretanja(provlačenje) i mogu se dodati predmeti u vežbu.

Puzanje utiče na:

 Razvoj svih velikih mišidnih grupa i ima uticaj na formiranje pravilnog držanja tela. Puzanje
razvija pokretljivost,posebno kičmenog stuba,koordinaciju pokreta,orijentaciju u prostoru,a
utiče i na organe za krvotok i disanje.

 Da bi došlo do svojevoljnog puzanja,decu možemo motivisati imitiranjem deci poznatih
kretanja(glista,puž,zmija,gušter,krokodil,prikradanje lava)

Puzanje se najčešde vežba u kombinaciji sa provlačenjem.
Provlačenje
Provlačenje je premeštanje tela u prostoru koji je ograničen nekom spravom,predmetom ili
suvežbačem. Prilikom ove vežbe,provlači se ispod,kroz ili između nekog ograničenog prostora.

Vrste provlačenja

-povlačenje ispod(zategnuti konopac,lastiš,klupa,stolica)

-provlačenje kroz(obruč,okvir sanduka,tunel)

-provlačenja između(postavljenih stolica,klupa,sprava,dece)

-visoka provlačenja(u uspravnom stavu i počučnju)

-niska provlačenja(u čučnju,četvoronoške ili u kombinaciji sa puzanjem)



Vežba provlačenja se često kombinuje se vežbom puzanja ili sa nekim drugom vežbama,kao što
su penjanje,nošenje predmeta....



Provlačenje utiče na:

Sve velike mišidne grupe,ali umereno. Utiče na kičmeni stub,što je najznačajnije,utiče na
orijentaciju u prostoru,na razvoj koordinacije i okretnosti.

U kombinaciji sa drugim vežbama dopunjuju se međusobno uticaji.
Hodanje
Hodanje je prirodan oblik kretanja,cikličnog tipa(isti pokreti se ponavljaju u istom prostornom i
vremenskom odnosu

Tehnika hodanja:

Telo je uspravno,glava je u produžetku kičmenog stuba,pogled usmeren u smeru kretanja u
visini očiju. Ruke se iz ramena neznatno i slobodno klate napred-nazad,suprotno od kretanja
nogu.

Noga se u iskoraku postavlja na petu,sa koje se težina prenosi na prednji deo stopala,pa na prste
sa kojih se vrši potiskivanje i odgurivanje za iskorak drugom nogom. Da bi se obavio slededi
iskorak(drugom nogom) noga se pokrede iz zgloba kuka lakim savijanjem u kolenu,pri čemu se
stopalo prenosi napred iznad tla.

Postavljanje stopala i sam položaj tela se razlikuju kada se hoda uzbrdo i nizbrdo. Kod hodanja
uzbrdo,stopalo se postavlja na prednji deo a telo je malo nagnuto napred nakon iskoraka. Kod
hodanja nizbrdo stopalo se postavlja prvo petom,a telo je nagnuto malo unazad nakon iskoraka.

Uticaj hodanja na organizam je veoma velik,jer je hodanje aktivnost koja se može vršiti u svim
uslovima i na mnoge načine.

Hodanje utiče na:

-Jačanje mišida nogu i stopala,razvoj koordinacije pokreta,doprinosi formiranju pravilnog držanja
tela,brže i duže hodanje utiče na razvoj izdržljivosti,poboljšava rad organa za krvotok i
disanje,kao i rad organa za varenje

Vrste hodanja:

-Prema načinu: obično(klasično),brzo,sporo,kratkim i dugim koracima,bučno,tiho,tromo,sa
visokim podizanjem kolena,na prednjem delu stopala(na "prstima"),na petama,spoljašnjem i
untrašnjem delu stopala,u počučnju,čučnju,četvoronoške.

-Prema uslovima: po ravnom i neravnom tlu,po pesku,šljunku,travi,u vodi,uz i niz brdo,preko
prepreka,sa nošenjem predmeta.

-Po pravcu:napred,nazad,levo,desno,pravo,promenom smera-vijugavo,po kružnoj liniji.

Hodanje se kombinuje sa drugim vrstama prirodnog kretanja i često se preplide kao vežba sa
drugim vežbama.

Hodanje kao samostalna vežba deci nije zanimljiva niti privlačna,zato se kombinuje sa
motivacionim elementima u vidu zadatka ili kroz igru.
Trčanje
Trčanje je prirodni oblik kretanja cikličnog tipa,što znači da se pojedini pokreti,tj delovi vežbe
kontinuirano ponavljaju u približno istom vremenskom i prostornom odnosu.

Tehnika trčanja
Kod tehnike običnog-klasičnog trčanja trup je uspravljen slično kao kod hodanja samo sa
izvesnim nagibom napred. Kod sporijeg trčanja nagib je manji,i povedava se sa povedanjem
brzine. Glava treba da je u produžetku kičmenog stuba. Ruke su savijene u laktovim,ugao
između nadlaktice i podlaktice je oko 90°,držanje šaka je opušteno i malo zatvoreno. Tokom
trčanja ruke se klate u zglobu ramena i donekle lakta,pored trupa i delimično ispred. Ruke i noge
su tako usklađeni da kada se ispred nalazi leva ruka,onda desna noga mora biti napred i
obrnuto.

Rad nogu se sastoji iz tri faze:
1. Odraz jednom nogom

2.Let- ni jedna noga ne dodiruje pod(jedna je napred,druga nazad u vazduhu.)

3. Doskok ili prizemljenje na jednu nogu-suprotnu od odrazne

U toku trčanja važno je da pazimo na disanje,jer moramo da zadovoljimo potrebu organizma za
kiseonikom i da se oslobađamo ugljen-dioksida.

Udisaj mora biti punim pludima,istovremeno kroz nos i usta.

Izdisaj mora biti potpun,uglavnom kroz usta a delimično na nos. Što znači da disanje mora biti
potpuno i ritmično-snažan udisaj i snažan izdisaj.

Hodanje utiče na :
-Velik broj mišida,najviše na mišide nogu i stopala i donekle na mišide ruku i ramena,vremenom
utiče i na disajne mišide(mišidi koji utiču na skupljanje i širenje grudnog koša),na organe za
krvotok i disanje,ima preventivno i lekovito svojstvo na srce i krvne sudove,poboljšava rad
organa za varenje

Rekreativno trčanje pomaže na psihičko rasteredivanje organizma,brzo trčanje na brzinu a
trčanje laganim tempom utiče na izdržljivost.

Trčanje sa decom imade smisla samo ako se u vežbanje uključe i igrolike aktivnosti ili pokretne
igre.
Dizanje i nošenje
Pored hodanja,dizanje i nošenje su oblici kretanja koje čovek najčešde koristi. Pošto su usko
povezane,ove dve vežbe se rade zajedno.

Tehnika dizanja i nošenja:
Klasično dizanje i nošenje:

Dete treba da stane što bliže iza predmeta za dizanje. Stav je spetni ili mali raskorak. Ruke su
opuštene u priručju. Dizanje izvodimo tako što se čučne,predmet se hvata šakama što sigurnije,a
zatim se podiže uspravljanjem tela opružanjem u zglobovima kolena. Predmet mora biti što
bliže telu tokom nošenja,a ruke ispružene ili savijene u laktovima.

Nakon toga predmet se nosi na željeno mesto i spušta se radnjom koja je obrnuta podizanju.

Podizanje tela u pretklonu sa pruženim nogama,a zatim nošenje od tela udaljenog predmeta
nepravilno je može da dovede do povrede slabinskog dela kičmenog stuba.

Deca predškolskog uzrasta mogu dizati i nositi predmet težine od 1kg do 3kg,ali i to zavisi od
mnogih faktora,kao što su sposobnosti i karakteristike dece.

Osim klasičnog nošenja,predmet se može nositi i pod pazuhom,na ramenima,leđima,na glavi-
posebni načini nošenja.

Osim klasičnog dizanja i nošenja,deca bi trebala savladati i dizanje i nošenje u paru ili grupi.

Težina predmeta tokom grupnog nošenja se povedava srazmerno broju dece u grupi.

Pojedinačno se mogu nositi medicinke,elementi od sunđera ili plastičnog materijala

U paru i grupno se mogu nositi rastavljeni delovi švedskog sanduka,strunjače,gimnastičke lestve.

Dizanje i nošenje utiče na:

-Jačanje mišida nogu,ruku,ramena i leđnih mišida

-Ima uticaj na pravilno formiranje držanja tela,razvoj koordinacije pokreta

-Razvoj spretnosti i manipulacije predmeta

Ovim vežbama,dizanjem,nošenjem,postavljanjem i sklanjanjem sprava i rekvizitam razvija se
radno vaspitanje dece,deca se uče i socijalizaciji i saradnji sa svojim vršnjacima.
Penjanje
Promena položaja tela u prostoru pomodu nogu i/ili ruku zove se penjanje,jedan od oblika
prirodnog kretanja

Penjanje sa predškolskom decom se može izvoditi u obliku penjanja na neki predmet ili spravu
,preko sprave ili predmeta ili uz spravu ili predmet,ne samo rukama.

Prilikom penjanja dolazi do pokreta upiranja nogu i ruku,i/ili vučenja rukama.

Ukoliko se penje u visinu,mora se paziti na karakteristike dece,tj najviše o uzrastu i visini na koju
de se deca penjati.

Visina za penjanje:

-za mladju grupu do 1m

-za srednju grupu do 1,5m

-za najstariju i pripremnu do 2m

Ove visine se odnose na razmak izmedju poda i stopala deteta,nakon dostignute visine.

Pre penjanja,potrebno je obaviti par sigurnosnih mera,prvo poveriti ispravnosti sprave za
penjanje,na pod postaviti strunjaču,a deca tokom penjanje pomodi i čuvati. Čuvanje i penjanje je
potrebno ako vaspitač proceni na osnovu individualnih karakteristika pojednica.

Vežba de biti zanimljivija,a samim tim i uspešnija ukoliko postoji motivacija kao što je dohvatiti
zvono,igračku i sl.

Potrebno je objasniti deci način silaženja,da ne bi došlo do povreda uzrokovanih padom.

Ako žele da skaču sa određene visine,potrebno je pokazati deci sa koje visine je bezbedno
skočiti,i objasniti način doskoka na zemlju.

Penjanje utiče zavisno od tehnike penjanja:

-Penjanje nogama:jačenje mišida nogu i stopala,razvoj koordinacije pokreta,a duže vežbanje
utiče na brže razvijanje organa za krvotok i disanje

-Penjanje rukama i nogama: jačanje mišida ruku i ramena,delimično leđnih mišida,i jačanje
mišida nogu i stopala.

Svrste penjanje u vedoj ili manjoj meri utiču na formiranje pravilnog držanja tela,razvoj
ravnoteže,a kod penjanje u visinu i na hrabrost.
Literatura:

1.Sabo E. ,Metodika fizičkog vaspitanja predškolske dece-Teorija i praksa,Novi Sad 2011

2. http://caspersport.org/?page_id=94

3. http://sr.scribd.com/doc/24567001/Osnovne-karakteristike-metodike-fizi%C4%8Dkog-vaspitanja

Contenu connexe

Tendances

Воде нашег краја
Воде нашег крајаВоде нашег краја
Воде нашег крајаNataša Jovanov
 
21. mart - Dan šuma
21. mart - Dan šuma21. mart - Dan šuma
21. mart - Dan šumadobrislava
 
Funkcionalni stilovi savic dusan -mirjana radojkovic
Funkcionalni stilovi  savic dusan -mirjana radojkovicFunkcionalni stilovi  savic dusan -mirjana radojkovic
Funkcionalni stilovi savic dusan -mirjana radojkovicnasaskolatakmicenja1
 
Sintagma kviz (marija tir borlja)
Sintagma  kviz (marija tir borlja)Sintagma  kviz (marija tir borlja)
Sintagma kviz (marija tir borlja)Marija Tir Borlja
 
Orijentacija u prostoru
Orijentacija u prostoruOrijentacija u prostoru
Orijentacija u prostorudusanjerkovic
 
функционални стилови
функционални стиловифункционални стилови
функционални стиловиmilijana1
 
Чика Бранине загонетке
Чика Бранине загонетке Чика Бранине загонетке
Чика Бранине загонетке Gordana Janevska
 
значајне личности наше прошлости
значајне личности наше прошлостизначајне личности наше прошлости
значајне личности наше прошлости83jelena
 
Voda prezentacija
Voda prezentacijaVoda prezentacija
Voda prezentacijaKesili
 
Lanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaLanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaIvana Damnjanović
 

Tendances (20)

Воде нашег краја
Воде нашег крајаВоде нашег краја
Воде нашег краја
 
21. mart - Dan šuma
21. mart - Dan šuma21. mart - Dan šuma
21. mart - Dan šuma
 
Funkcionalni stilovi savic dusan -mirjana radojkovic
Funkcionalni stilovi  savic dusan -mirjana radojkovicFunkcionalni stilovi  savic dusan -mirjana radojkovic
Funkcionalni stilovi savic dusan -mirjana radojkovic
 
Periodicno kretanje
Periodicno kretanjePeriodicno kretanje
Periodicno kretanje
 
Плави зец
Плави зецПлави зец
Плави зец
 
Sintagma kviz (marija tir borlja)
Sintagma  kviz (marija tir borlja)Sintagma  kviz (marija tir borlja)
Sintagma kviz (marija tir borlja)
 
SIMBOLI REPUBLIKE SRBIJE
SIMBOLI REPUBLIKE SRBIJESIMBOLI REPUBLIKE SRBIJE
SIMBOLI REPUBLIKE SRBIJE
 
Orijentacija u prostoru
Orijentacija u prostoruOrijentacija u prostoru
Orijentacija u prostoru
 
8 elementi geografske_karte
8 elementi geografske_karte8 elementi geografske_karte
8 elementi geografske_karte
 
функционални стилови
функционални стиловифункционални стилови
функционални стилови
 
стеван стојановић мокрањац
стеван стојановић мокрањацстеван стојановић мокрањац
стеван стојановић мокрањац
 
Nervni sistem čoveka
Nervni sistem čovekaNervni sistem čoveka
Nervni sistem čoveka
 
Ваздух
ВаздухВаздух
Ваздух
 
Чика Бранине загонетке
Чика Бранине загонетке Чика Бранине загонетке
Чика Бранине загонетке
 
значајне личности наше прошлости
значајне личности наше прошлостизначајне личности наше прошлости
значајне личности наше прошлости
 
Priroda- živa i neživa
Priroda-  živa i neživaPriroda-  živa i neživa
Priroda- živa i neživa
 
Narodna bajka
Narodna bajkaNarodna bajka
Narodna bajka
 
Voda prezentacija
Voda prezentacijaVoda prezentacija
Voda prezentacija
 
Plod i seme
Plod i semePlod i seme
Plod i seme
 
Lanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramidaLanac ishrane i trofička piramida
Lanac ishrane i trofička piramida
 

Similaire à Prirodni oblici kretanja

Similaire à Prirodni oblici kretanja (6)

Skola sporta11
Skola sporta11Skola sporta11
Skola sporta11
 
Razvoj-koordinacije.pdf
Razvoj-koordinacije.pdfRazvoj-koordinacije.pdf
Razvoj-koordinacije.pdf
 
Razvoj-koordinacije.pdf
Razvoj-koordinacije.pdfRazvoj-koordinacije.pdf
Razvoj-koordinacije.pdf
 
Skolica sporta meda
Skolica sporta medaSkolica sporta meda
Skolica sporta meda
 
Skolica sporta meda
Skolica sporta medaSkolica sporta meda
Skolica sporta meda
 
Skolica sporta meda
Skolica sporta medaSkolica sporta meda
Skolica sporta meda
 

Prirodni oblici kretanja

  • 1. Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača i trener Metodika fizičkog vaspitanja 1 Prirodni oblici kretanja Profesor: dr. Laslo Hajnal Student: Poljakovid Maja 842/10 Mentor: Zoran Milid Subotica,2012.
  • 2. Prirodni oblici kretanja Biotička motorička znanja ili prirodni oblici kretanja, su motorički programi koji omogudavaju uspešno savladavanje prostora, prepreka, otpora i uspešnu manipulaciju objektima. Ove veštine su korisne i važne za razvoj osnova motorike na kojima se kasnije mogu graditi kompleksne i zahtevne motoričke veštine. Aktivnosti u okviru prirodnih oblika kretanja dele se na: - Uspešno savladavanje prostora (hodanje ,trčanje,valjanje, kotrljanje i puzanje), - Uspešno savladavanje prepreka (balansiranje, provlačenje, preskakanje, penjanje, silaženje), - Uspešno savladavanje otpora (držanje, upiranje, vučenje, guranje, podizanje, nošenje, navlačenje,) - Uspešno manipulisanje objektima (dodavanje i bacanje, hvatanje, vodjenje i žongliranje). Savladavanje najrazličitijih oblika kretanja uslovljavaju da se bududa motorička znanja brže i lakše nauče i usvoje. Motoričke i funkcionalne sposobnosti (koordinacija, fleksibilnost, ravnoteža, , preciznost, snaga, brzina i izdržljivost) se poboljšavaju putem prirodnih oblika kretanja. Prirodne oblike kretanja koje čovek koristi u ostvarivanju svoje komunikacije sa okolinom su hodanje i trčanje. Oni su značajna sredstva fizičkog vaspitanja kojim se ostvaruju biološki zadaci. Pri tome se misli na uticaj koji imaju na jačanje mišida i poboljšanje funkcionalnih sposobnosti, disajnih i srčanih organa, poboljšanje izdržljivosti, brzine, spretnosti i okretnosti. Hodanje i trčanje kao osnovni prirodni oblici kretanja čovjeka u svojoj suštini imaju sličnosti.
  • 3. Raznovrsni oblici prirodnog kretanja Kada biramo motornu aktivnost i sam način primene iste,u obzir moramo uzeti uzrasne karakteristike,sposobnosti i psihofizičke karakteristike dece. Zato je razvijanje pojedinih oblika kretanja specifično kod predškolske dece. Potrebno je deci tog uzrasta omoguditi spontano i prirodno izražavanje,koje se pojavljuje kada je prisutna sloboda kretanja. Tada dolazi do izražaja mašte i lakode izvođenja. "Za dete ovog uzrasta bitan je sadržaj izražen pokretom,a ne oblik izraženog. " (Sabo E. ,Metodika fizičkog vaspitanja predškolske dece-Teorija i praksa,Novi Sad 2011) Ne treba insistirati na tačnosti forme izvođenja vežbe(tehnici izvođenja),nego je poželjno tolerisati odstupanja u smislu slobode dečijeg izražavanja . Isto tako,ne smemo zaboraviti da deci nedostaje iskustvo i da dete iskustvo stiče putem vaspitača i njegovih podsticaja. Potrebno je deci na najbolji način predstavi vežbu i ukazati na to da svaka vežba ima svoj način izvođenja. "U vežbanju i razvijanju pojedinih oblika kretanja,polazimo od racionalnog načina,uz poštovanje prirodnosti kretanja" (Sabo E. ,Metodika fizičkog vaspitanja predškolske dece-Teorija i praksa,Novi Sad 2011) Potrebno je sačuvati suštinu forme i sadržaja(karaktera) vežbe,ali dozvoliti odstupanja od racionalnog načina izvođenja uz korigovanje vaspitača. U suprotnom,može dodi do krutosti,izveštačenosti,neuspeha,a samim tim i gušenja slobode i kreativnosti tokom izvođenja što može dovesti do gubitka želje za daljim vežbanjem i nezadovoljstva tokom istog. Vežbe je bolje izvoditi kroz pokretne igre,uz što više motivacionih sredstava (pohvale,muziku,rekvizite i sprave,igračke...) i što raznovrsnije vežbe birati,po formi i načinu izvođenja, jer de to pridoneti pravilnijem izvođenju vežbi. Najčešdi oblici motornih aktivnosti koji se primenjuju u radu sa decom predškolskog uzrasta su: Puzanje,hodanje,trčanje,dizanje i nošenje,provlačenje,penjanje.
  • 4. Puzanje Puzanje je prirodan oblik kretanja pri kom dolazi do upiranja ekstremitetima i klizanja trupa i/ili ekstremiteta po podlozi. Od načina izvođenja zavisi koliko de se angažovati pojedini deo tela! Tehnike(načini) puzanja se dele u dve grupe: 1. Visoka puzanja a)Puzanje sa upiranjem o šakama i potkolenicama -naizmenično upiranje šakama,odnosno nogu -istovremeno upiranje šakama,odnosno potkolenicama Jedan i drugi način se izvodi u smeru napred i nazad b) Puzanje u sededem položaju,upiranje o šake i stopala Ova tehnika se može izvesti istovremenim i naizmeničnim upiranjem šakama,odnosno stopalima Jedan i drugi način se izvodi u smeru napred i nazad 2. Niska puzanja a) Puzanje potrbuške Ovaj način se može izvoditi naizmeničnim upiranjem ruku i nogu i u kombinaciji sa istovremenim ili naizmeničnim vučenjem rukama i guranjem sopstvenog tela na švedskoj klupi Vežbe se mogu izvoditi u smeru napred nazad. b)Puzanje na ledjima Kod ovog načina upiranje se može izvoditi naizmenično upiranjem nogu,odnosno ruku i istovremenim upiranjem nogu Vežbe se mogu izvoditi u smeru nazad napred.
  • 5. c)Puzanje na boku Kod ove tehnike se leži na boku,a puzi upiranjem o stopala i podlakticu Sve ove tehnike se mogu izvoditi u svim smerovima,vijugavo,pravolinijski i po različitim površinama(trava,strunjača,parket,ravno,uzbrdo,nizbrdo),u kombinaciji sa drugim oblicima kretanja(provlačenje) i mogu se dodati predmeti u vežbu. Puzanje utiče na: Razvoj svih velikih mišidnih grupa i ima uticaj na formiranje pravilnog držanja tela. Puzanje razvija pokretljivost,posebno kičmenog stuba,koordinaciju pokreta,orijentaciju u prostoru,a utiče i na organe za krvotok i disanje. Da bi došlo do svojevoljnog puzanja,decu možemo motivisati imitiranjem deci poznatih kretanja(glista,puž,zmija,gušter,krokodil,prikradanje lava) Puzanje se najčešde vežba u kombinaciji sa provlačenjem.
  • 6. Provlačenje Provlačenje je premeštanje tela u prostoru koji je ograničen nekom spravom,predmetom ili suvežbačem. Prilikom ove vežbe,provlači se ispod,kroz ili između nekog ograničenog prostora. Vrste provlačenja -povlačenje ispod(zategnuti konopac,lastiš,klupa,stolica) -provlačenje kroz(obruč,okvir sanduka,tunel) -provlačenja između(postavljenih stolica,klupa,sprava,dece) -visoka provlačenja(u uspravnom stavu i počučnju) -niska provlačenja(u čučnju,četvoronoške ili u kombinaciji sa puzanjem) Vežba provlačenja se često kombinuje se vežbom puzanja ili sa nekim drugom vežbama,kao što su penjanje,nošenje predmeta.... Provlačenje utiče na: Sve velike mišidne grupe,ali umereno. Utiče na kičmeni stub,što je najznačajnije,utiče na orijentaciju u prostoru,na razvoj koordinacije i okretnosti. U kombinaciji sa drugim vežbama dopunjuju se međusobno uticaji.
  • 7. Hodanje Hodanje je prirodan oblik kretanja,cikličnog tipa(isti pokreti se ponavljaju u istom prostornom i vremenskom odnosu Tehnika hodanja: Telo je uspravno,glava je u produžetku kičmenog stuba,pogled usmeren u smeru kretanja u visini očiju. Ruke se iz ramena neznatno i slobodno klate napred-nazad,suprotno od kretanja nogu. Noga se u iskoraku postavlja na petu,sa koje se težina prenosi na prednji deo stopala,pa na prste sa kojih se vrši potiskivanje i odgurivanje za iskorak drugom nogom. Da bi se obavio slededi iskorak(drugom nogom) noga se pokrede iz zgloba kuka lakim savijanjem u kolenu,pri čemu se stopalo prenosi napred iznad tla. Postavljanje stopala i sam položaj tela se razlikuju kada se hoda uzbrdo i nizbrdo. Kod hodanja uzbrdo,stopalo se postavlja na prednji deo a telo je malo nagnuto napred nakon iskoraka. Kod hodanja nizbrdo stopalo se postavlja prvo petom,a telo je nagnuto malo unazad nakon iskoraka. Uticaj hodanja na organizam je veoma velik,jer je hodanje aktivnost koja se može vršiti u svim uslovima i na mnoge načine. Hodanje utiče na: -Jačanje mišida nogu i stopala,razvoj koordinacije pokreta,doprinosi formiranju pravilnog držanja tela,brže i duže hodanje utiče na razvoj izdržljivosti,poboljšava rad organa za krvotok i disanje,kao i rad organa za varenje Vrste hodanja: -Prema načinu: obično(klasično),brzo,sporo,kratkim i dugim koracima,bučno,tiho,tromo,sa visokim podizanjem kolena,na prednjem delu stopala(na "prstima"),na petama,spoljašnjem i untrašnjem delu stopala,u počučnju,čučnju,četvoronoške. -Prema uslovima: po ravnom i neravnom tlu,po pesku,šljunku,travi,u vodi,uz i niz brdo,preko prepreka,sa nošenjem predmeta. -Po pravcu:napred,nazad,levo,desno,pravo,promenom smera-vijugavo,po kružnoj liniji. Hodanje se kombinuje sa drugim vrstama prirodnog kretanja i često se preplide kao vežba sa drugim vežbama. Hodanje kao samostalna vežba deci nije zanimljiva niti privlačna,zato se kombinuje sa motivacionim elementima u vidu zadatka ili kroz igru.
  • 8. Trčanje Trčanje je prirodni oblik kretanja cikličnog tipa,što znači da se pojedini pokreti,tj delovi vežbe kontinuirano ponavljaju u približno istom vremenskom i prostornom odnosu. Tehnika trčanja Kod tehnike običnog-klasičnog trčanja trup je uspravljen slično kao kod hodanja samo sa izvesnim nagibom napred. Kod sporijeg trčanja nagib je manji,i povedava se sa povedanjem brzine. Glava treba da je u produžetku kičmenog stuba. Ruke su savijene u laktovim,ugao između nadlaktice i podlaktice je oko 90°,držanje šaka je opušteno i malo zatvoreno. Tokom trčanja ruke se klate u zglobu ramena i donekle lakta,pored trupa i delimično ispred. Ruke i noge su tako usklađeni da kada se ispred nalazi leva ruka,onda desna noga mora biti napred i obrnuto. Rad nogu se sastoji iz tri faze: 1. Odraz jednom nogom 2.Let- ni jedna noga ne dodiruje pod(jedna je napred,druga nazad u vazduhu.) 3. Doskok ili prizemljenje na jednu nogu-suprotnu od odrazne U toku trčanja važno je da pazimo na disanje,jer moramo da zadovoljimo potrebu organizma za kiseonikom i da se oslobađamo ugljen-dioksida. Udisaj mora biti punim pludima,istovremeno kroz nos i usta. Izdisaj mora biti potpun,uglavnom kroz usta a delimično na nos. Što znači da disanje mora biti potpuno i ritmično-snažan udisaj i snažan izdisaj. Hodanje utiče na : -Velik broj mišida,najviše na mišide nogu i stopala i donekle na mišide ruku i ramena,vremenom utiče i na disajne mišide(mišidi koji utiču na skupljanje i širenje grudnog koša),na organe za krvotok i disanje,ima preventivno i lekovito svojstvo na srce i krvne sudove,poboljšava rad organa za varenje Rekreativno trčanje pomaže na psihičko rasteredivanje organizma,brzo trčanje na brzinu a trčanje laganim tempom utiče na izdržljivost. Trčanje sa decom imade smisla samo ako se u vežbanje uključe i igrolike aktivnosti ili pokretne igre.
  • 9. Dizanje i nošenje Pored hodanja,dizanje i nošenje su oblici kretanja koje čovek najčešde koristi. Pošto su usko povezane,ove dve vežbe se rade zajedno. Tehnika dizanja i nošenja: Klasično dizanje i nošenje: Dete treba da stane što bliže iza predmeta za dizanje. Stav je spetni ili mali raskorak. Ruke su opuštene u priručju. Dizanje izvodimo tako što se čučne,predmet se hvata šakama što sigurnije,a zatim se podiže uspravljanjem tela opružanjem u zglobovima kolena. Predmet mora biti što bliže telu tokom nošenja,a ruke ispružene ili savijene u laktovima. Nakon toga predmet se nosi na željeno mesto i spušta se radnjom koja je obrnuta podizanju. Podizanje tela u pretklonu sa pruženim nogama,a zatim nošenje od tela udaljenog predmeta nepravilno je može da dovede do povrede slabinskog dela kičmenog stuba. Deca predškolskog uzrasta mogu dizati i nositi predmet težine od 1kg do 3kg,ali i to zavisi od mnogih faktora,kao što su sposobnosti i karakteristike dece. Osim klasičnog nošenja,predmet se može nositi i pod pazuhom,na ramenima,leđima,na glavi- posebni načini nošenja. Osim klasičnog dizanja i nošenja,deca bi trebala savladati i dizanje i nošenje u paru ili grupi. Težina predmeta tokom grupnog nošenja se povedava srazmerno broju dece u grupi. Pojedinačno se mogu nositi medicinke,elementi od sunđera ili plastičnog materijala U paru i grupno se mogu nositi rastavljeni delovi švedskog sanduka,strunjače,gimnastičke lestve. Dizanje i nošenje utiče na: -Jačanje mišida nogu,ruku,ramena i leđnih mišida -Ima uticaj na pravilno formiranje držanja tela,razvoj koordinacije pokreta -Razvoj spretnosti i manipulacije predmeta Ovim vežbama,dizanjem,nošenjem,postavljanjem i sklanjanjem sprava i rekvizitam razvija se radno vaspitanje dece,deca se uče i socijalizaciji i saradnji sa svojim vršnjacima.
  • 10. Penjanje Promena položaja tela u prostoru pomodu nogu i/ili ruku zove se penjanje,jedan od oblika prirodnog kretanja Penjanje sa predškolskom decom se može izvoditi u obliku penjanja na neki predmet ili spravu ,preko sprave ili predmeta ili uz spravu ili predmet,ne samo rukama. Prilikom penjanja dolazi do pokreta upiranja nogu i ruku,i/ili vučenja rukama. Ukoliko se penje u visinu,mora se paziti na karakteristike dece,tj najviše o uzrastu i visini na koju de se deca penjati. Visina za penjanje: -za mladju grupu do 1m -za srednju grupu do 1,5m -za najstariju i pripremnu do 2m Ove visine se odnose na razmak izmedju poda i stopala deteta,nakon dostignute visine. Pre penjanja,potrebno je obaviti par sigurnosnih mera,prvo poveriti ispravnosti sprave za penjanje,na pod postaviti strunjaču,a deca tokom penjanje pomodi i čuvati. Čuvanje i penjanje je potrebno ako vaspitač proceni na osnovu individualnih karakteristika pojednica. Vežba de biti zanimljivija,a samim tim i uspešnija ukoliko postoji motivacija kao što je dohvatiti zvono,igračku i sl. Potrebno je objasniti deci način silaženja,da ne bi došlo do povreda uzrokovanih padom. Ako žele da skaču sa određene visine,potrebno je pokazati deci sa koje visine je bezbedno skočiti,i objasniti način doskoka na zemlju. Penjanje utiče zavisno od tehnike penjanja: -Penjanje nogama:jačenje mišida nogu i stopala,razvoj koordinacije pokreta,a duže vežbanje utiče na brže razvijanje organa za krvotok i disanje -Penjanje rukama i nogama: jačanje mišida ruku i ramena,delimično leđnih mišida,i jačanje mišida nogu i stopala. Svrste penjanje u vedoj ili manjoj meri utiču na formiranje pravilnog držanja tela,razvoj ravnoteže,a kod penjanje u visinu i na hrabrost.
  • 11. Literatura: 1.Sabo E. ,Metodika fizičkog vaspitanja predškolske dece-Teorija i praksa,Novi Sad 2011 2. http://caspersport.org/?page_id=94 3. http://sr.scribd.com/doc/24567001/Osnovne-karakteristike-metodike-fizi%C4%8Dkog-vaspitanja