SlideShare une entreprise Scribd logo
1  sur  14
REFERAT IZ PREDMETA
ISTORIJA
Tema: Religija i mitologija starih Grka
SŠC ,,Petar Kočić’’ Srbac
Učenici: Srđan Prelić,
Biljana Perić I-2 gimn.
Profesor: Svetlana Bokan
RELIGIJA STARIH GRKA
 Religija je imala veliki značaj u životu Grka.
 Grci su bili mnogobošci- politeisti.
 U najstarijim vremenima Grci su obožavali
prirodu i razne pojave u njoj. Vremenom su se
te predstave mijenjale i dobile odliku
antropomorfizma tj. Vjerovanje u bogove u
ljudskom liku.
 Po grčkom shvatanju skoro svaka pojava u
spoljašnjem svijetu je imala i svog boga. Postojali
su: bog Sunca, bog mora, vjetra, vina, rata,
boginje mjeseca, ljubavi, zemljoradnje itd.
 Vjerovali su u zagrobni život.
 Religija je zauzimala istaknuto mjesto i u
privatnom i u javnom životu.
Bogovima su prinosili žrtve i obični građani i
državnici i vojskovođe.
 U čast bogova Grci su priređivali razne svečanosti
i igre.
Grčke religijske svetkovine:
 Održavane su mnoge svečanosti među kojima
su najpoznatije dionizijske (u čast boga
Dionisa).
Učesnici su oblačili jareću kožu i pjevali pjesme
koje su se nazivale tragedije.
 Svaki polis imao je svog boga zaštitnika kome
je priređivao svečanosti. Najpoznatije gradske
svečanosti bile su panatineje – u čast boginje
Atine.
 Postojale su i sportske svečanosti u čast
pojedinih bogova.
 Najpoznatije su bile Olimpijske igre u
čast boga Zevsa koje su po prvi put
održane 776. godine p.n.e.
Pobjednik je dobijao lovorov vjenac.
 Starogrčka religija se može rekonstruisati na
osnovu tri vrste izvora:
• literalnih,
• mitografsko- istorijskih
• arheoloških
 Literatura predstavlja najpouzdaniji izvor.
ZNAČAJ GRČKE RELIGIJE:
 Starogrčka religija uticala je na shvatanje
raznih naorda.
 kako je hrišćanstvo jedna od dominantnih
religija, mnogi likovi iz grčke mitologije su se
pojavili kao bitni činioci i te religije odnosno
sveci.
GRČKA MITOLOGIJA
Grčka mitologija naziv je za skupinu mitova
koji pripadaju starim Grcima.
 Mitovi su ugrađeni u najpoznatije grčke epove
Ilijadu i Odiseju.
 Bogovi su glavni likovi u mitovima, a pored
njih pominju se polubogovi ili heroji.
 U ostala mitska bića spadaju: nimfe, kentauri,
sirene, Kerber, Amazonke.
 Karolov Kerenyi piše da je mitologija, odnosno -
mitologem- priča koja je dobro poznata i
ispričana o bogovima i junacima, ali već ju je
postalo nemoguće nanovo oblikovati i mijenjati.
 Prema skripturalnoj teoriji, sve su mitološke
legende izvedene iz različitih pričanja religijskih
tekstova.
Prema istorijskoj teoriji, sve su osobe u mitologiji
nekoć bile ljudska bića, a legende i fantastična
obilježja dodaci su kasnijeg vremena.
GRČKI BOGOVI:
Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali
vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se
po tome što su bili besmrtni, više-manje
neranjivi te sposobni postati nevidljivi i
putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na
planini Olimpu.
HVALA NA PAŽNJI!

Contenu connexe

Tendances

30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србијиŠule Malićević
 
Srpsko carstvo i pad srpskog carstva
Srpsko carstvo i pad srpskog carstvaSrpsko carstvo i pad srpskog carstva
Srpsko carstvo i pad srpskog carstvaDušan Novakov
 
Srednjovekovna kultura srba
Srednjovekovna kultura srbaSrednjovekovna kultura srba
Srednjovekovna kultura srbaDušan Novakov
 
Доба револуција
Доба револуцијаДоба револуција
Доба револуцијаUcionica istorije
 
Velika seoba naroda
Velika seoba narodaVelika seoba naroda
Velika seoba narodaandjelan
 
5. razred Stara Grčka
5. razred Stara Grčka5. razred Stara Grčka
5. razred Stara GrčkaPedja Vajagic
 
Stanovnistvo Srbije - osnovne odlike Tanja Gagić
Stanovnistvo Srbije - osnovne odlike Tanja GagićStanovnistvo Srbije - osnovne odlike Tanja Gagić
Stanovnistvo Srbije - osnovne odlike Tanja GagićEdukacija Obrazovni portal
 
3.Привреда и друштво у средњовековној Србији
3.Привреда и друштво  у средњовековној Србији3.Привреда и друштво  у средњовековној Србији
3.Привреда и друштво у средњовековној СрбијиŠule Malićević
 
Istorija kao nauka
Istorija kao naukaIstorija kao nauka
Istorija kao naukaLuka Jevtic
 
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.Šule Malićević
 
Kraljevina jugoslavija 1934 1941.
Kraljevina jugoslavija 1934   1941.Kraljevina jugoslavija 1934   1941.
Kraljevina jugoslavija 1934 1941.andjelan1
 
Pokrštavanje južnih slovena
Pokrštavanje južnih slovenaPokrštavanje južnih slovena
Pokrštavanje južnih slovenaandjelan
 
Hrišćanska crkva u ranom srednjem veku
Hrišćanska crkva u ranom srednjem vekuHrišćanska crkva u ranom srednjem veku
Hrišćanska crkva u ranom srednjem vekuandjelan
 

Tendances (20)

Milos obrenovic
Milos obrenovicMilos obrenovic
Milos obrenovic
 
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији
30.привреда, друштво и култура у средњовековној србији
 
Srpsko carstvo i pad srpskog carstva
Srpsko carstvo i pad srpskog carstvaSrpsko carstvo i pad srpskog carstva
Srpsko carstvo i pad srpskog carstva
 
Prosvetiteljstvo
Prosvetiteljstvo Prosvetiteljstvo
Prosvetiteljstvo
 
Helenizam
HelenizamHelenizam
Helenizam
 
Seobe srba i njihov položaj u ugarskoj
Seobe srba i njihov položaj u ugarskojSeobe srba i njihov položaj u ugarskoj
Seobe srba i njihov položaj u ugarskoj
 
Helenska kultura
Helenska kulturaHelenska kultura
Helenska kultura
 
Srednjovekovna kultura srba
Srednjovekovna kultura srbaSrednjovekovna kultura srba
Srednjovekovna kultura srba
 
Доба револуција
Доба револуцијаДоба револуција
Доба револуција
 
Velika seoba naroda
Velika seoba narodaVelika seoba naroda
Velika seoba naroda
 
5. razred Stara Grčka
5. razred Stara Grčka5. razred Stara Grčka
5. razred Stara Grčka
 
Stanovnistvo Srbije - osnovne odlike Tanja Gagić
Stanovnistvo Srbije - osnovne odlike Tanja GagićStanovnistvo Srbije - osnovne odlike Tanja Gagić
Stanovnistvo Srbije - osnovne odlike Tanja Gagić
 
стари словени
стари словенистари словени
стари словени
 
3.Привреда и друштво у средњовековној Србији
3.Привреда и друштво  у средњовековној Србији3.Привреда и друштво  у средњовековној Србији
3.Привреда и друштво у средњовековној Србији
 
Istorija kao nauka
Istorija kao naukaIstorija kao nauka
Istorija kao nauka
 
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.
Српска револуција (1804 - 1835) и Србија од 185 до 1878.
 
Србија у првом светском рату
Србија у првом светском ратуСрбија у првом светском рату
Србија у првом светском рату
 
Kraljevina jugoslavija 1934 1941.
Kraljevina jugoslavija 1934   1941.Kraljevina jugoslavija 1934   1941.
Kraljevina jugoslavija 1934 1941.
 
Pokrštavanje južnih slovena
Pokrštavanje južnih slovenaPokrštavanje južnih slovena
Pokrštavanje južnih slovena
 
Hrišćanska crkva u ranom srednjem veku
Hrišćanska crkva u ranom srednjem vekuHrišćanska crkva u ranom srednjem veku
Hrišćanska crkva u ranom srednjem veku
 

En vedette

Zemlja domovina svih ljudi
Zemlja domovina svih ljudiZemlja domovina svih ljudi
Zemlja domovina svih ljudiOsJob
 
Сеобе Срба крајем средњег века
Сеобе Срба крајем средњег векаСеобе Срба крајем средњег века
Сеобе Срба крајем средњег векаMilan Jovanović
 
Austrija
AustrijaAustrija
AustrijaOsJob
 
Srbi u ratovima turske i austrije
Srbi u ratovima turske i austrijeSrbi u ratovima turske i austrije
Srbi u ratovima turske i austrijeandjelan
 
Srbi u osmanskom carstvu, hajduci i uskoci, pećka patrijaršija
Srbi u osmanskom carstvu, hajduci i uskoci, pećka patrijaršijaSrbi u osmanskom carstvu, hajduci i uskoci, pećka patrijaršija
Srbi u osmanskom carstvu, hajduci i uskoci, pećka patrijaršijaandjelan
 
hemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonikahemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonikavvlivvli
 
jonska veza
 jonska veza jonska veza
jonska vezavvlivvli
 
Alpske zemlje
Alpske zemljeAlpske zemlje
Alpske zemljetanjamz
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini vvlivvli
 
Хабзбуршка монархија
Хабзбуршка монархијаХабзбуршка монархија
Хабзбуршка монархијаЖељко Матић
 
How to Make Awesome SlideShares: Tips & Tricks
How to Make Awesome SlideShares: Tips & TricksHow to Make Awesome SlideShares: Tips & Tricks
How to Make Awesome SlideShares: Tips & TricksSlideShare
 

En vedette (14)

Seobe Srba
Seobe SrbaSeobe Srba
Seobe Srba
 
Zemlja domovina svih ljudi
Zemlja domovina svih ljudiZemlja domovina svih ljudi
Zemlja domovina svih ljudi
 
Сеобе Срба крајем средњег века
Сеобе Срба крајем средњег векаСеобе Срба крајем средњег века
Сеобе Срба крајем средњег века
 
Austrija
AustrijaAustrija
Austrija
 
Srbi u ratovima turske i austrije
Srbi u ratovima turske i austrijeSrbi u ratovima turske i austrije
Srbi u ratovima turske i austrije
 
Geografija
GeografijaGeografija
Geografija
 
Srbi u osmanskom carstvu, hajduci i uskoci, pećka patrijaršija
Srbi u osmanskom carstvu, hajduci i uskoci, pećka patrijaršijaSrbi u osmanskom carstvu, hajduci i uskoci, pećka patrijaršija
Srbi u osmanskom carstvu, hajduci i uskoci, pećka patrijaršija
 
hemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonikahemijske osobine ugljovodonika
hemijske osobine ugljovodonika
 
jonska veza
 jonska veza jonska veza
jonska veza
 
Alpske zemlje
Alpske zemljeAlpske zemlje
Alpske zemlje
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 
Alkeni i alkini
Alkeni i alkini Alkeni i alkini
Alkeni i alkini
 
Хабзбуршка монархија
Хабзбуршка монархијаХабзбуршка монархија
Хабзбуршка монархија
 
How to Make Awesome SlideShares: Tips & Tricks
How to Make Awesome SlideShares: Tips & TricksHow to Make Awesome SlideShares: Tips & Tricks
How to Make Awesome SlideShares: Tips & Tricks
 

Similaire à Referat iz-predmeta-istorija

Knjiga Mitova I legendi Br.1
Knjiga Mitova I legendi Br.1Knjiga Mitova I legendi Br.1
Knjiga Mitova I legendi Br.1Miki
 
Slavenska mitologija wikipedija Olivier Hoen, Olivier Hoën
Slavenska mitologija   wikipedija Olivier Hoen, Olivier HoënSlavenska mitologija   wikipedija Olivier Hoen, Olivier Hoën
Slavenska mitologija wikipedija Olivier Hoen, Olivier HoënOlivier Hoen
 
POVIJEST ILI NE V.ORENDI, A.ORENDI.docx Povijest
POVIJEST ILI NE V.ORENDI, A.ORENDI.docx PovijestPOVIJEST ILI NE V.ORENDI, A.ORENDI.docx Povijest
POVIJEST ILI NE V.ORENDI, A.ORENDI.docx PovijestAleksandra Orendi
 
Blagdani u judaizmu
Blagdani u judaizmuBlagdani u judaizmu
Blagdani u judaizmumaturalni
 
Blagdani u judaizmu sociologija
Blagdani u judaizmu   sociologijaBlagdani u judaizmu   sociologija
Blagdani u judaizmu sociologijamaturalni
 

Similaire à Referat iz-predmeta-istorija (7)

Knjiga Mitova I legendi Br.1
Knjiga Mitova I legendi Br.1Knjiga Mitova I legendi Br.1
Knjiga Mitova I legendi Br.1
 
Slavenska mitologija wikipedija Olivier Hoen, Olivier Hoën
Slavenska mitologija   wikipedija Olivier Hoen, Olivier HoënSlavenska mitologija   wikipedija Olivier Hoen, Olivier Hoën
Slavenska mitologija wikipedija Olivier Hoen, Olivier Hoën
 
POVIJEST ILI NE V.ORENDI, A.ORENDI.docx Povijest
POVIJEST ILI NE V.ORENDI, A.ORENDI.docx PovijestPOVIJEST ILI NE V.ORENDI, A.ORENDI.docx Povijest
POVIJEST ILI NE V.ORENDI, A.ORENDI.docx Povijest
 
Mit
MitMit
Mit
 
Blagdani u judaizmu
Blagdani u judaizmuBlagdani u judaizmu
Blagdani u judaizmu
 
Blagdani u judaizmu sociologija
Blagdani u judaizmu   sociologijaBlagdani u judaizmu   sociologija
Blagdani u judaizmu sociologija
 
Svjetske sile v ic
Svjetske sile v icSvjetske sile v ic
Svjetske sile v ic
 

Referat iz-predmeta-istorija

  • 1. REFERAT IZ PREDMETA ISTORIJA Tema: Religija i mitologija starih Grka SŠC ,,Petar Kočić’’ Srbac Učenici: Srđan Prelić, Biljana Perić I-2 gimn. Profesor: Svetlana Bokan
  • 2. RELIGIJA STARIH GRKA  Religija je imala veliki značaj u životu Grka.  Grci su bili mnogobošci- politeisti.  U najstarijim vremenima Grci su obožavali prirodu i razne pojave u njoj. Vremenom su se te predstave mijenjale i dobile odliku antropomorfizma tj. Vjerovanje u bogove u ljudskom liku.
  • 3.  Po grčkom shvatanju skoro svaka pojava u spoljašnjem svijetu je imala i svog boga. Postojali su: bog Sunca, bog mora, vjetra, vina, rata, boginje mjeseca, ljubavi, zemljoradnje itd.  Vjerovali su u zagrobni život.  Religija je zauzimala istaknuto mjesto i u privatnom i u javnom životu. Bogovima su prinosili žrtve i obični građani i državnici i vojskovođe.  U čast bogova Grci su priređivali razne svečanosti i igre.
  • 4. Grčke religijske svetkovine:  Održavane su mnoge svečanosti među kojima su najpoznatije dionizijske (u čast boga Dionisa). Učesnici su oblačili jareću kožu i pjevali pjesme koje su se nazivale tragedije.  Svaki polis imao je svog boga zaštitnika kome je priređivao svečanosti. Najpoznatije gradske svečanosti bile su panatineje – u čast boginje Atine.
  • 5.  Postojale su i sportske svečanosti u čast pojedinih bogova.  Najpoznatije su bile Olimpijske igre u čast boga Zevsa koje su po prvi put održane 776. godine p.n.e. Pobjednik je dobijao lovorov vjenac.
  • 6.
  • 7.  Starogrčka religija se može rekonstruisati na osnovu tri vrste izvora: • literalnih, • mitografsko- istorijskih • arheoloških  Literatura predstavlja najpouzdaniji izvor.
  • 8. ZNAČAJ GRČKE RELIGIJE:  Starogrčka religija uticala je na shvatanje raznih naorda.  kako je hrišćanstvo jedna od dominantnih religija, mnogi likovi iz grčke mitologije su se pojavili kao bitni činioci i te religije odnosno sveci.
  • 9. GRČKA MITOLOGIJA Grčka mitologija naziv je za skupinu mitova koji pripadaju starim Grcima.  Mitovi su ugrađeni u najpoznatije grčke epove Ilijadu i Odiseju.  Bogovi su glavni likovi u mitovima, a pored njih pominju se polubogovi ili heroji.  U ostala mitska bića spadaju: nimfe, kentauri, sirene, Kerber, Amazonke.
  • 10.  Karolov Kerenyi piše da je mitologija, odnosno - mitologem- priča koja je dobro poznata i ispričana o bogovima i junacima, ali već ju je postalo nemoguće nanovo oblikovati i mijenjati.  Prema skripturalnoj teoriji, sve su mitološke legende izvedene iz različitih pričanja religijskih tekstova. Prema istorijskoj teoriji, sve su osobe u mitologiji nekoć bile ljudska bića, a legende i fantastična obilježja dodaci su kasnijeg vremena.
  • 11.
  • 12. GRČKI BOGOVI: Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome što su bili besmrtni, više-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a živjeli su na planini Olimpu.
  • 13.