3. Uvod
Sisari su najrazvijeniji oblik kicmenjaka
Karakterise ih sposobnost majke da
proizvodi mleko
Postoji vise od 5500 vrsta
Nasjslozenija su ziva bica
Zive na kopnu I u vodi
4. oSnovne oSobine
Koza stvara dlaku koja se javlja kao:krzno,runo I cekinje
Poseduju posebne zlezde koje luce mleko
Koza stvara I nokte ,kandze, kopita ,papke I rogove
5. Gradja
Sisari (Mammalia) su evolutivno najmlađi kičmenjaci. Od ostalih kičmenjaka razlikuju se
po tri najznačajnije osobine:
telo im je pokriveno dlakom,
u koži su prisutne žlezde (znojne, lojne, mlečne); mladunci se hrane mlekom.
u srednjem uhu se nalaze tri slušne koščice (čekić, nakovanj i uzengija)
Svi sisari imaju dlaku u nekom trenutku svog života. Dlaka sadrži protein keratin i ima
više uloga:
termoizolacija
senzorne funkcije (npr. brkovi mačaka)
kamuflaža
zaštita od predatora
Mleko, kojim se hrane mladunci, je bogato mastima i proteinima. Mlečne žlezde se
obično javljaju na trbušnoj strani kod ženke raspoređene u redovima kada ih ima više od
dve. Ljudi imajmuni imaju dve mlečne žlezde (jedna desno, jedna levo), dok ostale
životinje mogu imati desetak ili više.
Oplođenje je unutrašnje – embrioni se razvijaju u materici. Prednji mozak je najrazvijeniji
deo mozga. Zubi se sastoje iz krunice i korena. Dijafragma razdvaja grudnu i trbušnu
duplju i učestvuje u disanju. Srce se sastoji iz dve komore i dve pretkomore i imaju levi
aortin luk. Eritrociti su bez jedra. Dobro su razvijena čula.
6. Podela
Iako su svrstani u 1200 redova sisari se
dele u nekoliko osnovnih grupa:
Kopitari
Glodari
Ljiljci
Papkari
Torbari
Bubojedi
Zveri
7. KoPitari
Копитари (Perissodactyla) су
ред биљоједих унгулатних сисара који
се карактеришу непарним бројем
прстију. Иако се хране слично
преживарима (папкарима), имају
једноставно грађен желудац и
целулозу варе у цревима. Међу
копитарима има идоместификованих
врста — магарац и коњ.
8. glodari
Najpoznatiji glodari su miš, pacov, vjeverica,
dabar, hrčak, morsko prase, činčila i mnogi
drugi. Glodari posjeduju oštre sjekutiće
pomoću kojih sitne hranu, drvo ili grizu
predatore. Većina glodara jede sjemenke ili
biljke. Veličina tijela se od vrste do vrste
razlikuje od oko 5 cm velikog afričkog
patuljastog miša pa do oko 130 cm velikog
vodenprasca, no većina vrsta je veliko između
8 i 35 cm. Većina glodara su noćne životinje ili
su aktivne u sumrak, ali se mogu sresti i po
danu.
9. ljiljci
Slepi miševi, šišmiši, netopiri, ili ljiljci (Chiroptera)
su red sisara koje karakteriše sposobnost aktivnog
leta i eholokacije. Krila su im od kože koja je čvrsto
razapeta između dugih prstiju njihovih šaka i
zglobova. Slepi miševi obično love noću a odmaraju
se tokom dana, viseći naglavačke u pećinama,
šupljem drvetu, ili zgradama. Neke vrste slepih
miševa žive same, a neke u grupama od po hiljadu i
više jedinki. Mnoge ženke slepih miševa skupljaju se
u „obdaništima“ — kolonijama u kojima ostavljaju
svoje mladunce da se zajedno greju jedni do drugih
dok one odlaze u lov.
Postoji oko 1.100 vrsta slepih miševa na svetu, što
čini petinu ukupnog broja klasifikovanih vrsta sisara.[1]
Izdvajaju se dve glavne grupe.
10. PaPKari
Papkari (Artiodactyla) su veliki red sisara
ungulata koji imaju paran broj prstiju na
nogama („papci"), kao i karakterističnu
građu kostiju skočnog zgloba[1]
. U papkare
ubrajamo svinje, nilske konje, kamile i
preživare (među kojima su najbrojnija
grupa šupljoroga goveda). Red papkara
obuhvata oko 220 savremnih vrsta, koje
naseljavaju sve kontinente (u Australiju su
ih uneli ljudi).