2. • Boja je jedan od najsnažnijih i najizražajnijih elemenata
modnog dizajna, koji skreće i zadržava pažnju. Ona nije
samo neophodan sastavni deo odeće, već i sredstvo
vizuelne i estetske konstrukcije figure i komunikacije.
• Boje koje se koriste u modnom dizajnu mogu biti:
• Hromatske i
• Ahromatske
3. HROMATSKE BOJE
• Hromatske boje imaju tri bitne karakteristike:
• Boja – naziv boje koja ima određenu talasnu dužinu i
mesto u spektru, odnosno krugu boja, npr. crvena,
plava, žuta boja...
• Intenzitet - zasićenje i čistoća boje. Čista boja je
najintenzivnija. Ako se čistoj boji doda siva, boja se
degradira i smanjuje joj se intenzitet.
• Valer – količina svetlosti, odnosno belog (svetli) i crnog
u boji (tamni valer).
4. • Hromatske boje čine:
• Primarne, boje prvog reda ili osnovne
(žuta, crvena i plava), ne mogu se dobiti
mešanjem drugih boja, a njihovim
mešanjem nastaju sve ostale boje.
• Sekundarne, boje drugog reda ili
izvedene (narandžasta, zelena i
ljubičasta), dobijaju se mešanjem
primarnih boja i
• Tercijarne, boje trećeg reda ili
intermedijarne (žutonarandžasta,
crvenonarandžasta, crvenoljubičasta,
plavoljubičasta, plavozelena i žutozelena),
dobijaju se mešanjem primarnih i
sekundarnih boja.
5. • Čiste – zasićene primarne, sekundarne i tercijarne
hromatske boje se prikazuju na dvanaestodelnom
krugu boja, koji može imati različite oblike:
• Boje u valerima (svetlim i tamnim) se prikazuju na
valerskom krugu:
6. • Dvanaestodelni krug boja
prikazuje položaj i odnose
primarnih (3), sekundarnih (3)
i tercijarnih (6) hromatskih
boja i pomaže u razumevanju
međusobnih odnosa.
• Koristi se svuda gde je
potrebno harmonizovati boje,
a u modnom dizajnu je
nezaobilazan.
• Valerski krug pruža veće i
skladnije izražajne
mogućnosti.
7. • Hromatske boje mogu biti:
TOPLE
• Tople (crvena, narandžasta i
žuta i boje između) i
• Hladne (zelena, plava i
ljubičasta i boje između)
• Dodavanjem tople boje hladnoj,
ona postaje manje hladna i
obrnuto.
• Tople boje približavaju i
uvećavaju, a hladne udaljuju i
smanjuju. HLADNE
8. AHROMATSKE - NEUTRALNE
BOJE
• Ahromatske ili neutralne boje se ne nalaze na krugu
boja. Neutralne su jer se slažu sa svim bojama.To su:
• Bela
• Crna
• Siva (dobija se mešanjem bele i crne) i
• Različite nijanse smeđe (dobijaju se mešanjem
primarnih ili komplementarnih hromatskih boja)
• Neutralnim bojama u modnom dizajnu smatraju se i
modro-plava, maslinasta, srebrna, zlatna, bež i krem .
9. • Neutralne boje takođe mogu biti tople i hladne
• Tople neutralne boje su:
- zlatna, bež, maslinasta, krem i braon.
• Hladne neutralne boje su:
- srebrna, modro-plava, siva, crna i bela.
10. HARMONIJA BOJA
• Boja je nezaobilazan i neophodan element modnog
dizajna. Modni dizajneri koriste materijale različitih
hromatskih i ahromatskih boja koje moraju biti
harmonizovane - usklađene. Za harmonizaciju boja
koriste se šeme boja.
• U modnom dizajnu se najčešće koriste:
1. Ahromatska ili neutralna
2. Monohromatska
3. Analogna
4. Komplementarna
5. Razdvojena komplementarna
6. Triadna - trougaona i
7. Hromatska i ahromatska šema boja
11. • Ahromatska ili neutralna
šema se sastoji od jedne
ili više ahromatskih –
neutralnih boja koje se ne
nalaze na krugu boja.
14. • Monohromatska ili
jednobojna šema boja je
najjednostavnija
hromatska šema jer koristi
samo jednu od dvanaest
boja iz kruga boja i
ponavlja je u različitim
valerima ili zasićenjima.
• Ova šema je prijatna,
elegantna i jednostavna,
ali baš zbog toga može biti
monotona.
16. • Analogne boje se nalaze
jedna pored druge na krugu
boja i ublažavaju
međusobno. Kako su slične
jedna drugoj lako ih je
vizuelno kombinovati, tako
da čine prijatnu, ali ne i
dovoljno kontrastnu paletu
boja u odeći.
• Broj analognih boja ne treba
da bude veći od tri. Najbolje
je da jedna boja bude
osnovna, druga dopunska,
a treća za detalje ili
aksesoare.
18. • Komplementarne su one
dve boje koje se nalaze
na suprotnim stranama
kruga boja. Vrlo su
kontrastne (svetlo-tamni,
toplo-hladni kontrast) i ako
se čiste boje nađu jedna
pored druge, zbog toga što
jedna drugu čini jarkijom,
mogu stvoriti neprijatan
pulsirajući efekat, zato
treba biti obazriv sa njima.
Bolje je koristiti valere,
osim u slučaju da se jakim
kontrastom žele postići
posebni efekti.
21. Razdvojene
komplementarne boje
• Ovo je najčešće
korišćena šema jer
istovremeno omogućuje i
dovoljno bogat kolorit i
kontrast.
• Čine je tri boje, jedna sa
jedne i dve boje sa
suprotne strane kruga
boja, neposredno uz
njenu komplementarnu
boju.
26. • Pored pomenutih, najčešće korišćenih šema boja u
umetnosti i dizajnu uopšte, neki modni dizajneri koriste
još dve specifične:
• Šema dve boje koje se nalaze na krugu boja jedna
prema drugoj pod uglom od 90 stepeni i
• Šema tri boje raspoređene na krugu boja u obliku
slova T, tako da su dve komplementarne, a treća
upravna na njih.
27. • Šema boja pod
pravim uglom
(90 stepeni)
• Čine je dve boje
koje se na krugu
boja nalaze pod
pravim uglom.
28. • T - šema boja
• Čine je tri boje: dve
komplementarne
jedna drugoj i treća
koja gradi slovo T
sa njima.
29. Šema hromatskih i ahromatskih boja
• Sem čistih hromatskih i ahromatskih šema boja
moguće je, često i poželjno, kombinovati hromatske sa
ahromatskim bojama, kao npr.:
• 2 hromatske + 1 neutralna, npr. zelena i žuta + bela
• 1 hromatska + 2 neutralne, npr. ljubičasta + crna i siva
• 1 hromatska + 1 neutralna, npr.:
crvena + crna žuta + crna plava + bela
31. Slaganje čistih primarnih boja
sa sekundarnim analognim i komplementarnim
i triadnim bojama
E
DA RN
S E K UN
PRIMARNE PRIMARNE
SE
R NE KU
ND
ANALOGNE TRIADNE DA A ANALOGNE TRIADNE
KUN RN
E
KOMPLEMENTARNE SE KOMPLEMENTARNE
PRIMARNE
ANALOGNE TRIADNE
KOMPLEMENTARNE
32. Slaganje
primarne crvene sa sekundarnim analognim i
komplementarnom i triadnim bojama
Čiste boje Svetli valeri
33. • Kombinacije boja koje je modna kuća Dior koristila u
sezonama proleće i jesen između 2000 i 2009. godine
34. PREPORUKE
• Broj boja u odevnoj kombinaciji (outfit) ne treba da
bude veći od tri (uključujući i neutralnu), osim u slučaju
da dopunske boje nisu u okviru dezena materijala ili
neki dodatni detalj. Najbolje je da jedna boja bude
osnovna, druga dopunska, a treća za akcentne detalje
ili aksesoare.
• Ako ima više od jednog odevnog predmeta iste boje
oni treba da budu istih ili jasno različitih, nikako
približnih tonova te boje.
• Mala količina tople boje u paleti hladnih boja povećava
interes, npr. neki žuti aksesoar uz zelenu, crvenu ili
ljubičastu haljinu. Imati u vidu da je žuta boja tri puta
”jača” od ljubičaste, a dva puta od zelene i crvene.
35. • Korišćenje malih količina jako kontrastnih boja za
potenciranje i akcentiranje, može imati jači efekat nego
veliki blokovi manje kontrastnih boja.
• Jaki kontrasti vrlo intenzivnih boja se mogu ublažiti
dodavanjem jedne neutralne boje.
• Isuviše jake primarne boje mogu delovati drečavo ili
čak jeftino, zato treba kombinovati prigušenije boje.
• Mnogo pastelnih boja zajedno mogu izgledati
sladunjavo. Radije treba kombinovati jednu pastelnu
boju sa neutralnom (npr. bledo pink i siva) ili pastelnu
boju sa tamnijom varijantom iste boje (npr. svetlo plava
i tamno plava).
36. • Braon i tople neutralne boje izgledaju ljupko kada se
kombinuju zajedno i predstavljaju prave boje za
proleće i jesen. Međutim, one se ne kombinuju dobro
sa toplim hromatskim tonovima, kao što su crvena,
pink i ljubičasta, tako da ih treba kombinovati sa
hladnim bojama.
• Najbolje je da samo jedan deo odeće bude
dezeniran.
• Treba izbegavati:
crnu i plavu belu i krem braon i sivu.
37. ILUZIJE I EFEKTI BOJA
• Iako iluzije i efekti boja nisu fizička svojstva svetlosnih i pigmentnih
boja, već posledica percepcije očiju i mozga, imaju veoma snažan
uticaj na doživljaj boje. Tako prividno:
• Jednobojna (monohromatska) odeća izdužuje i čini telo vitkije.
• Odeća svetlijih boja izdužuje i čini telo vitkije.
• Odeća tamnih boja čini figuru manjom.
• Tople boje približavaju i uvećavaju, a hladne udaljuju i smanjuju.
• Telo podeljeno blokovima različitih boja izgledaće kraće i šire.
• Komplementarne boje, kada su jedna pored druge, pojačavaju
intenzitet jedna drugoj.
• Kada se dve analogne boje nađu jedna pored druge one se
međusobno ublažuju.
• Ista boja okružena različitim bojama će imati različite intenzitete.
• Na intenzitet boje utiču količina i vrsta svetlosti.